Iako teoretski možemo shvatiti što uvaženi g. Brkić predlaže evo samo jednog pitanja Brkiću:
Na upit nekog stranog diplomate , BIH diplomati, koji je BH stav o ratu između Rusije i Ukrajine ili npr. dokud je BIH došla na svom NATO putu, što bi prema predloženom zakonu trebao odgovoriti BH diplomat kojeg imenuje srpski član Predsjedništva? Možda “Oko toga BIH nema zajednički i ujednačen stav”.
Na upit nekog stranog diplomate BH diplomatu: Je li po vama šef OHR-a legalan, što bi po Brkiću trebao odgovoriti BH diplomat? Osim “Oko toga BiH nema ujednačen i jasan stav”
Na upit američkog diplomate nekom novom Al Qaeda diplomatu na bosanskom, što bi po Brkiću trebao odgovoriti potomak Abu Mealija kad zna samo arapski?
Na upit mađarskog diplomate: Zašto Hrvati sudjeluju u vlasti dok je Ante Jelavić i dalje lišen temeljnih ljudskih prava, iako su presude Ustavnog suda potvrdile da je njegov progon bio kriminalan čin OHR-a, što će odgovoriti hrvatski diplomat iz BIH? Da nema stav?
Ukratko pitamo se koji je smisao ovog zakona osim da se nauči BIH diplomate da na 10 jezika znaju reći “Oko toga nemamo zajednički jezik”
Ili je ovo prosto pokušaj da se udovolji Mati Graniću, da čika izdajnik lakše spava? Daj neka netko objasni lignji da je Haag zatvorio, i da mu Talibani s tog suda više neće raditi problleme.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić smatra da će predloženi zakon o vanjskim poslovima Bosne i Hercegovine služiti Bosni i Hercegovini. institucija i smanjiti samovolju pojedinaca koji preko međunarodnih platformi, organizacija i okupljanja promiču svoje osobne, obiteljske ili stranačke stavove.
Izjavio je to nakon završetka sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojoj je danas navedeno zakonsko rješenje dobilo opću, ali ne i potrebnu entitetsku većinu. Zbog toga je zakon upućen na usuglašavanje Kolegiju Doma.
Odlazak na pomirenje
– Žao mi je što se zakon usklađuje. Volio bih da prođe u prvom čitanju pa da idemo u fazu amandmana. No, ja sam optimist i vjerujem da će se nakon usuglašavanja prepoznati ta potreba da se donese zakon o vanjskim poslovima i da BiH dobije ovaj vrlo važan zakon – rekao je Brkić.
Istaknuo je kako je riječ o sustavnom zakonu koji je Bosni i Hercegovini potreban u njenom stvaranju, odnosno stavljanju u okvir svih onih institucija i pojedinaca koji se bave provođenjem vanjske politike BiH.
Zakon se danas prvi put nakon Daytona našao pred poslanicima. Donošenjem zakona moguće je uspostaviti jasnu razliku između vanjske politike i vanjskih poslova koji se provode instrumentom diplomacije.
– Potrebno je da iz Bosne i Hercegovine govorimo jednim glasom, a ne jednim glasom kojim se artikuliraju osobni, obiteljski i stranački stavovi – kaže Brkić.
Predsjedništvo BiH se nije očitovalo
Podsjetio je da početak tog zakonskog teksta datira iz 2018. godine, kada su Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH formirali radnu skupinu koja je načelno izradila tekst zakona.
Prema njegovim riječima, sadašnji saziv Predsjedništva BiH još nije proglašen.
Vijeće ministara BiH je u svibnju ove godine jednoglasno, u ovoj parlamentarnoj većini, utvrdilo Prijedlog zakona i uputilo ga u parlamentarnu proceduru.
– Uloge i postupci u definiranju i provedbi vanjske politike jasno su definirani zakonom. Osim utvrđivanja načela, načela, uvjeta, procesa i institucija koje se bave vanjskom politikom, cilj zakona je postaviti i uokviriti ponašanje svih koji se bave vanjskom politikom BiH i artikulirati ga na međunarodnoj sceni. – kazao je Brkić novinarima nakon današnje sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.