Govoreći o nemirima na jugoistoku Europe posebice na Kosovu, i Crnoj Gori poručio je kako bilo kakva oružana destabilizacija od strane Vučićeve Srbije izazvala reakciju međunarodnih snaga.
Bivši hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Miro Kovač rekao je kako obilježavanje 9. siječnja kao Dana Republike Srpske pokazuje da u BiH postoji separatizam, ali koji se može ostvariti jedino ukoliko s druge strane postoji unitarizam – tendencija bošnjačke politike da BiH dugoročno pretvori u dominantnu bošnjačku državu.
„Hrvati u BiH su zbog svoje pozicije koju imaju kao najmanji narod legalisti, na strani Ustava, Daytonskog sporazuma, na strani održavanja opstanka BiH, ali na način koji će Hrvatima omogućiti slobodno djelovanje kao ustavotvornog naroda. Jedini jamac za opstanak Bosne i Hercegovine su Hrvati. Oni su ljepilo te države“, poručio je Kovač gostujući u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne.
Naveo je kako je politika Mostara koji zagovara federalizam jedini pravi put i kako se treba ugledati na Belgiju kao primjer kako BiH može biti ustrojena. Dodao je kako se na politiku Bakira Izetbegovića i Željka Komšića u međunarodnim krugovima gleda kao na unitarističku koja nema veze s konceptom građanstva.
Ističe kako su Sjedinjene Američke Države jedna od tri velike sile koje imaju ekonomsku, političku i vojnu moć.
„Amerikanci su podržali odluku o izmjenama Izbornog zakona u BiH, na taj način pokazuju Europi da su ključan čimbenik za održavanje stabilnosti na području Europe, jer Europa to na žalost nije u stanju biti, kazao je Kovač.
Kovač je kazao kako je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt donio odluku u izbornoj noći zahvaljujući zelenom svjetlu iz Washingtona. „Njemačka ni ranije, a ni sada nije bila realna o mogućnosti promjena u BiH, dodao je. S druge strane poručio je kako Francuska, ako želi biti važan element u BiH treba svoje aktivnosti povećati.
Na pitanje urednika i voditelja Miroslava Vasilja jesu li Zagreb i Mostar povukli dobar potez kada su u Europskoj uniji zaigrali na kartu Pariza, s obzirom na ponašanje Berlina, naglasio je kako bi kao predstavnik Hrvatske kome je stalo do jačanja statusa Hrvata u BiH učinio sve što je prihvatljivo u okviru vanjskopolitičkih koordinata. „Ja bih tu bio bez kompleksa. Ako je potrebno s Francuskom onda s Francuskom. Ako s nekom drugom državom onda na taj način. Mene u ovom slučaju zanima rezultat – ojačati položaj Hrvatske i ojačati položaj Hrvata u BiH, kazao je Kovač.
„Francuska tradicionalno nije zainteresirana za središnju i istočnu Europu, u prošlosti je bila puno više kada je bila snažnija, prije 100 godina. Ali Francuska kao velika država koja je zajedno s Njemačkom glavni čimbenik u EU sebi ne smije dopustiti da bude izbačena iz igre“, objasnio je Kovač i dodao kako je Francuska jedna od svjedokinja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Komentirao je uspostavljanje partnerstva hrvatske politike u BiH s Državom Izrael na poljima politike, gospodarstva, umjetnosti, znanosti, visokog obrazovanja, poljoprivrede… „Uspostava partnerstva s Izraelom znači jačanje i odnosa sa SAD-om. Jačanje odnosa između Hrvata u BiH i Izraela kompatibilno je s američkom političkom prisutnošću u BiH, smatra Kovač.
Govoreći o nemirima na jugoistoku Europe posebice na Kosovu, i Crnoj Gori poručio je kako bilo kakva oružana destabilizacija od strane Vučićeve Srbije izazvala reakciju međunarodnih snaga.
„Srpski svet ima u sebi elemente destabilizacije susjednih država Srbije. Zato je važno da NATO ostane budan i da se po potrebi intervenira kako bi se spriječilo izbijanje ratnih sukoba. Srpska politika nema snage i hrabrosti poći tim putem. Srbija treba shvatiti gdje joj je mjesto i maknuti se od srednjevjekovnih koncepata. Okrenimo se suradnji ali nemojmo biti naivni. Treba paziti jer postoji san o promjeni granica na kraju krajeva patrijarh srpski Porfirije je prije nekoliko tjedan govorio da su granice promjenjive“, poručio je Kovač.
Dr. sc. Miro Kovač je povijest međunarodnih odnosa doktorirao na pariškom sveučilištu ‘Sorbonne Nouvelle’. Govori pet svjetskih jezika. I autor je knjige U labirintu versajsko-vidovdanske Jugoslavije – Hrvatsko pitanje u očima francuske politike 1914-1929.