U Mostaru, u Hrvatskom domu „Herceg Stjepan Kosača“ u četvrtak 31. 10. 2019. Institut za društveno-politička istraživanja je predstavio svoju studiju „Temelji za promociju BiH kao rasadnika interkulturne suradnje u regiji i Europi – suradnja institucija kulture u podijeljenim i multikulturnim društvima kao vid interkulturne suradnje, pozitivni primjeri i primjenljivost u BiH“. Izradu studije financijski je podržalo Ministarstvo civilnih poslova BiH.
Po riječima Milana Sitarskog, urednika, u studiji su obrađeni normativni okviri institucionalne interkulturne suradnje, uz isticanje Europe kao globalnog lidera u toj oblasti. Obrađene su teorijske, konceptualne i praktične razlike između multikulturalizma i interkulturalizma, a predstavljeni su i ključni dokumenti UNESCO-a, Vijeća Europe, Europske unije i ostalih relevantnih organizacija.
Pružen je pregled odabranih primjera interkulturne suradnje institucija kulture u podijeljenim i multikulturnim društvima koja su na različite načine usporediva s Bosnom i Hercegovinom – Belgiji, Bugarskoj, Estoniji, Hrvatskoj, Litvi, Poljskoj, Rusiji, Slovačkoj, Srbiji, Švicarskoj, Ukrajini, Slovenije i Španjolske, kao i primjeri vezani uz pristup EU-a našoj regiji u oblasti interkulturne suradnje. Pored toga, analiziran je i normativni okvir, te pojedini primjeri projekata u samoj BiH, kao i opće stanje institucija kulture u našoj zemlji.
Temeljem spomenutih analiza na kraju studije su formulirane preporuke vezane za poboljšanje situacije u samoj BiH, ali usmjerene i na stvaranje mogućnosti da zemlja postane prepoznata kao pozitivan primjer suradnje institucija kulture u cijeloj regiji i Europi, koja proizvodi obrasce i modalitete te suradnje koji bi bili primjenjivi u drugim sredinama – u ostalim zemljama Jugoistočne Europe, u odgovarajućim sredinama u EU, ali i izvan okvira našeg kontinenta, prije svega u njemu zemljopisno bliskim oblastima s kojima ima intenzivnu interakciju.
Po riječima recenzenta Stjepana Skoke, dekana Akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeg, „među najizrazitijim prednostima ovog djela je širok pregled dokumenata najraznovrsnijeg stupnja obveznosti, a koji normativno definiraju polje interkulturne suradnje na globalnoj, europskoj, regionalnoj, te na svim razinama unutar BiH“. Drugi recenzent, Dragan Komadina, umjetnički savjetnik u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru, istaknuo je kako je „možda najvrjednija komponenta ove Studije skup primjera interkulturne suradnje u zemljama usporedivim s BiH po kulturnoj (nacionalnoj, religijskoj, jezičnoj) heterogenosti, ali i po tranzicijskom karakteru društva, a neke i po postkonfiktnom ili čak konfliktnom karakteru sadašnjega povijesnog trenutka“, jer „prezentirani primjeri svjedoče kako neke od „naših“ problema „neki drugi“, nama slični, uspješno rješavaju iskrenom otvorenošću prema efektivnim integracijama i dijalogu, naravno bez ikakvih pretenzija da se suradnja iskoristi za brisanje razlika, već za njihovu artikulaciju i akomodaciju korisnu za cijelo društvo“.
wpDiscuz