Bez suglasnosti nema promjene Dejtona

SARAJEVO – Veliko zanimanje javnosti i političkih čimbenika u BiH izazvala je najava mogućeg izglasavanja rezolucije u američkom Kongresu koja predviđa imenovanje posebnog predstavnika SAD za zapadni Balkan, ali i neku vrstu revizije Daytonskog mirovnog sporazuma.
U najkraćem, većina bh. lidera u izjavama i stavovima ne želi prejudicirati “dok ne vidi sadržaj deklaracije”, no, ipak, bošnjački, srpski i hrvatski dužnosnici ovakvu inicijativu dočekuju s potpuno suprotnim stavovima.
Pojedinci, poput Šefika Džaferovića, predsjedatelja Zastupničkog doma parlamenta BiH i potpredsjednika SDA, zaključuju da moguća promjena Dejtona prethodno mora osigurati suglasnost svih strana u BiH.
“Sve dok se ne postigne suglasnost o promjeni Daytona neophodno je provoditi postojeći sporazum. Najveći problem Dejtona je njegova opstrukcija i neprovođenje, posebno Aneksa 7, pa aneksa 8 i 9. BiH treba da ide putem integracije i nema te promjene i reforme koje bi državu dalje reintegrisale i dijelile “, poručuje Džaferović.
Mladen Ivanić, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik PDP-a, također ističe da nije upoznat s ovom inicijativom.
“Ali ako je točno da ona postoji i da je takva, onda to pitanje treba uputiti Miloradu Dodiku i SNSD-u, a ne Ivaniću, PDP-u i Savezu za promjene. Jer politika koju je vodio Dodik posljednjih godina isprovocirala je ovakvu radnju” , zaključuje Ivanić.
Sam Dodik kaže kako je ovakva rezolucija moguća, te da on čak i nema ništa protiv “da se na nekom svjetskom nivou objektivno sagleda što je urađeno i što je poštovano od propisa, a što nije”.
“U tom pogledu ja prihvaćam ocjenu bilo kakvog neovisnog tijela na razini svijeta, čak i Amerike. Moramo vidjeti tko su predlagatelji i ako postoji politizacija toga, to onda unosi neko drugo svjetlo, ali BiH je moguće da se razvija i ide dalje samo na bazi Dejtona “, istakao je Dodik.
Dodao je kako nije protiv razgovora s drugim entitetom, te da pozdravlja stabilizaciju prilika u Federaciji BiH.
“Sve ovisi što je namjera, ali ne bi bilo dobro da to bude iskorišteno za još jedno opravdavanje političkog nasilja visokih predstavnika na ovim prostorima”, zaključio je lider SNSD-a i predsjednik RS.
O rezoluciji, kako kaže, ništa nije čuo ni Mladen Bosić, predsjednik SDS-a, koji zaključuje da će 20. godišnjicu Dejtona “razni pokušati iskoristiti kako bi ponovo otvorili priču o dejtonskom uređenju”.
“Mislim da je to loše jer bi to u fokus vratilo stvari, evidentno, u ovom trenutku nismo u mogućnosti dogovorimo. Osobno mislim da tko god to bude radio neće imati rezultat jer u ovom trenutku to nije dobro i nema uvjeta da se bilo koji način ‘raspakiva’ osnova dejtonske strukture “, rekao je Bosić.
Zanimljivu opservaciju o ovom pitanju ima Reuf Bajrović, član Predsjedništva DF-a i vrstan poznavatelj američke vanjske politike.
“Ovo je početak procesa koji je u zadnjih nekoliko sličnih pokušaja završio izbacivanjem dijela ‘o narodima’. Taj dio su ubacile organizacije koje predstavljaju dio hrvatske imigrantske zajednice u SAD, a šanse da će rezolucija biti usvojena u ovom obliku ravne su nuli. Ali ako i bude usvojena u nekoj formi, rezolucija neće promijeniti politiku SAD koja je protiv podjele BiH i FBiH “, ističe Bajrović.
On zaključuje da SAD već imaju posebnog izaslanika za BiH, “koji se zove Morin Cormac i koji svoj posao radi odlično”.
Jedan od dužnosnika koji podržava najava ove rezolucije je Martin Raguž, lider HDZ 1990, koji nam se javio s puta iz Madrida. On ističe da je uloga SAD bila “krucijalna i strateška jer bez nje ne bi bilo Daytona”.
“Smatram da je nakon 20 godina to dio odgovornosti koju SAD inače prakticiraju da vode jer postoje otvorena pitanja i konfrontacije. Mislim da je to dobra inicijativa”, zaključuje Raguž.
Stavove iz HDZ BiH danas nismo uspjeli dobiti, jer nitko od dužnosnika ove stranke nije odgovarao na naše pozive.
Almedin Šišić l nezavisne.com