Ljeto se približava kraju. Temperature više neće biti tako visoke i nesnosne, ali čini se da će, jesen, ona politička na ovim prostorima, biti itekako užarena.
Za nekih mjesec dana, u nedjelju 6. listopada, na Kosovu će biti prijevremeni parlamentarni izbori (razlog je ostavka premijera Ramusha Haradinaja, koju je dao zbog poziva Haškog suda), a u Srbiji Aleksandar Vučić najavljuje rekonstrukciju vlade i opet tradicionalna medijska jesenja nagađanja o mogućim novim izborima, piše Jutarnji list.
A na Kosovu je prilično napeta situacija. Neočekivano, u favorite izbora za novog kosovskog premijera na čelnu poziciju izbio je kontroverzni i neukrotivi Albin Kurti, čelnik radikalne stranke Samoopredjeljenje (Vetëvendosje!), a među kosovskim Srbima došlo je do sudbonosnog raskola, između onih koji su uz skute Vučića i onih koji pokušavaju bez njega.
Korekcija granica
Rujan na Kosovu neće donijeti osvježenje. A od ovih izbora očekuje se da iznjedre vladu koja će biti spremna na novu rundu pregovora sa Srbijom, zato što je i Bruxellesu već pomalo dosta natezanja između Beograda i Prištine, pogotovo kada se na stolu pojavila ideja o razmjeni teritorija, odnosno kako vole reći – korekciji granica – za što interes pokazuje u prvom redu Vučić, dok međunarodna zajednica obuzdava Hashima Thaçija koji se također polakomio za tom idejom.
Aleksandar Vučić je za “razmjenu” jer mu to omogućava da se pokaže pred svojom javnošću da je obranio barem nešto na Kosovu, a u primisli mu je, zapravo, da iz rukava izbaci na stol glavni adut, Republiku Srpsku (upravo zato EU je protiv toga), ali uz to ima i problema s Rusijom koja ne podržava “korekciju” nego i dalje puše u jedra “Kosovo je Srbija”, čime se pred srbijanskom javnošću predstavlja kao veći zaštitnik nacionalnih interesa nego sam Vučić, dok Thaçi to podržava jer bi to značilo da će Kosovo dobiti priznanje Srbije, a možda još dobije i onih nekoliko općina u južnoj Srbiji s albanskom većinom (Bujanovac, Preševo, Medveđa), čime bi zaokružio albanski kosovski korpus, i za eventualno lakše ujedinjenje s Albanijom.
Radikalizacija
No, sve to čeka ishod listopadskih izbora koji bi mogli, kako sada stvari stoje, donijeti situaciju koja može zakomplicirati odnose, a za čiji ishod Beograd navija, jer bi to radikaliziralo stvari.
Dakle, albanske stranke na Kosovu sada su u fazi stvaranja koalicija, jer je jasno da nitko neće imati snage vladati sam. Trenutno, svi odbacuju mogućnost suradnje s Demokratskom strankom Kosova (Partia Demokratike e Kosovës) predsjednika Thaçija, i sada već bivšeg šefa parlamenta Kadrija Veselija.
No, svi napeto iščekuju ishod pregovora Albina Kurtija i Demokratske lige Kosova (Lidhja Demokratike e Kosovës, LDK) Ise Mustafe. Naime, zapelo je kod toga tko bi bio premijer od njih dvojice. Obojica žele tu ulogu, jer njihova koalicija ima realne šanse biti pobjednik izbora.
Kurti je svakako jači u tom savezu, ali on baš nikome na odgovara (osim u nekom raspletu Vučiću, ali ne kao sugovornik, nego isključivo da mu bude pokriće u opstrukciji pregovora). Ambasade u Prištini su u užasu od takvog raspleta, jer on je sigurno jedan od rijetkih kosovskih političara koji nije podložan tolikom utjecaju međunarodnih faktora i nije “pod kontrolom”. On je ekstremist.
Slobin uznik
Zastupnici Samoopredjeljenja slavu su stekli bacanjem suzavca u parlamentu tijekom zasjedanja, kada im se tijek rasprave ili glasovanja ne bi svidio. Inače, Kurti je jedan od zadnjih Miloševićevih uznika, (1999. godine osuđen na 15 godina, a pušten nakon pada Miloševića) kao studentski lider (zato nije bio u OVK-u, ali je u Srbiji proglašen teroristom), bliski suradnik kultnog albanskog disidenta, kosovskog Mandele Adema Demaçija, mada ga na Kosovu neki sumnjiče upravo zbog njegovih radikalnih stavova, da je poklekao u požarevačkom zatvoru i postao, govoreći folklornim rječnikom ovih prostora, “doušnik Udbe”.
No, za vrat mu diše bivši (i po mnogima sljedeći) premijer Ramush Haradinaj i njegova Alijansa za budućnost (Aleanca për Ardhmërinë e Kosovës, AAK) koja je u koaliciji s Kurtijevim otpadnicima, okupljenima oko nekadašnjeg njegovog pomoćnika i gradonačelnika Prištine Shpenda Ahmetija i njegove Socijaldemokratske stranke (Partia Socialdemokrate e Kosovës, PSD). Ako Kurti bude pobjednik i u prilici da zasjedne na čelo Kosova, moguć je scenarij da dva velika konkurenta Haradinaj i Thaçi opet sklope brak iz nužde.
Vrije i među kosovskim Srbima
No, ne razbijaju glavu samo Albanci. I među Srbima vrije. Naime, došlo je do pobune, pa će Srbi imati najmanje dvije liste – jednu Vučićevsku (Lista za Srbiju) koju podržavaju Srbi sa sjevera Kosova, odnosno područja koje se spominje kao moguće područje granične trampe, a drugu antivučićevsku, na koju su se, kao izdajničku i kolaboracionističku već obrušili režimski mediji u Beogradu.
Naime, Srbi iz enklava (Gračanica) koji nisu obuhvaćeni “korekcijom granica”, traže neki svoj izlaz iz situacije. Tu su se okupili Rada Trajković, šefica Evropskog pokreta Srba s Kosova, te nekoliko Srba, bivši ministar u kosovskoj Vladi Slaviša Petković, Nenad Rašić i Dragiša Mirić.
Rada Trajković kaže da iako još nije formirana ta druga srpska lista “već je u Beogradu počela kampanja protiv nas”. Slaviša Petković, pak, kaže kako Srpska lista ima kapacitet kompletne srpske vlade, ali poziva “da ne izbacuju ljude s posla ako neće glasati za vašu opciju”. Srpska lista poziva na jedinstvo i “sve Srbe pod jednom kapom, složno, slijedeći politiku Aleksandra Vučića”.
Na to im Nenad Rašić iz Progresivno-demokratske stranke poručuje – “vaše jedinstvo više mi sliči na jednoumlje”. Srpsku listu vodi inače kontroverzni Milan Radoičić, kojeg nazivaju Vučićevim “čuvarem Kosova” (iako živi u Beogradu), a dovodi ga se u vezu s ubojstvom Olivera Ivanovića, jednog od vođa Srba s Kosova koji nije bio podložan Vučiću.
Predizborna kampanja još se nije ni zahuktala, a već izaziva buru. Izbori su tek za mjesec dana.
wpDiscuz