Elmedin Konaković, lider Naroda i pravde, svojim posljednjim potezima pokazuje da se pozicionira kao ključni igrač na bošnjačkoj političkoj sceni. Raskid koalicije s SNSD-om i otvoreni sukob s Dodikom nisu samo trenutni potezi – ovo je strateški manevar kojim Konaković gradi politički kapital za državne izbore koji su pred nama za nešto više od godinu dana. I dok se on priprema vratiti jači nego ikad, hrvatski politički predstavnici suočeni su s možda najriskantnijom političkom pozicijom u posljednjem desetljeću.
Konakovićev manevar: Sukob kao oružje
Konaković je jasno pokazao da sukob s Dodikom i, posredno, s HDZ-om BiH, koristi za jačanje vlastitog političkog imidža. Pokušavajući se distancirati od SNSD-a, on sebe predstavlja kao reformatora i lidera koji se suprotstavlja „nacionalističkim strukturama koje pljačkaju narod desetljećima“. Međutim, iza ovog poteza leži jasna politička strategija – mobilizacija glasača protiv SDA i približavanje urbanim, centrističkim i reformistički nastrojenim biračima.
No, iako Konaković trenutačno djeluje ranjivo zbog pokušaja njegove smjene od strane SNSD-a, SDA i DF-a, politički analitičari upozoravaju: „Ovo nije slabost, ovo je priprema za jači povratak. Konaković je političar koji iz svakog sukoba izlazi s dodatnim političkim kapitalom.“
Hrvati u opasnoj poziciji
Hrvatski politički predstavnici, predvođeni HDZ-om BiH, nalaze se na delikatnoj poziciji. S jedne strane, Dodik ostaje ključan saveznik u zaštiti hrvatskih interesa, u suštini jedini, dok s druge strane, otvaranje fronta s Konakovićem nosi rizik jačanja Trojke, koja se nakon izbora može vratiti s još većim legitimitetom.
Poseban problem za Hrvate predstavlja činjenica da bi raskid s Dodikom mogao otvoriti vrata za povratak SDA u ključne pozicije vlasti. SDA, stranka s poviješću koja je često uključivala ekstremne ideološke stavove i postupke, predstavlja opasnost ne samo za Hrvate i Srbe, već i za same Bošnjake.
Njihova prošlost, koju ni ne pokušavaju demantirati, obilježena je terorističkim elementima i radikalnim agendama koje se i danas povremeno manifestiraju. Povratak SDA u vlast značio bi nepredvidivu destabilizaciju političke scene u BiH.
DF na rubu nestanka, SDA čeka priliku
Za razliku od SDA, Demokratska fronta (DF) Željka Komšića sve je bliže političkom kraju. Stranka koja se dugo oslanjala na populizam i prividnu borbu za građanska prava sada djeluje kao „priljepak“ SDA, čime dodatno gubi svoju prepoznatljivost i biračku bazu. Konaković ju je pojeo.
Međutim, upravo zato što je DF u političkom opadanju, SDA koristi ovu priliku kako bi se predstavila kao jedini relevantan izbor za Bošnjake – ali i kao stranka spremna na radikalne korake kako bi osigurala vlast.
Opasnost povratka SDA
S povratkom SDA na vlast, BiH bi se suočila s potencijalnom destabilizacijom i povratkom retorike koja uključuje prijetnje, ucjene, nedijalog i opasne političke igre. Povijesno gledano, SDA ne skriva svoje radikalne elemente – štoviše, u nekim slučajevima se njima ponosi.
„Nitko u BiH ne bi se trebao zezati vraćanjem terorista na vlast,“ upozoravaju analitičari.
Agenda SDA, čiji se elementi često poklapaju s politikama prošlih ekstremističkih frakcija, jasno pokazuje kako njihova vizija budućnosti BiH nije u skladu s interesima niti jednog od tri konstitutivna naroda.
wpDiscuz
