Američki kongresnik Chris Smith posjetio je Zagreb na poziv Zaklade Vigilare i otvorio festival tradicije i konzervativnih ideja TradFest 2017.
Posjet je iskoristio i za niz susreta s predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti te je tako nastavio produbljivati odnose između Hrvatske i SAD-a, piše Večernji list.
Utvrditi stanje na terenu
Republikanac Smith predstavlja 4. okrug savezne države New Jersey u Predstavničkom domu Kongresa dugih 37 godina. U svojoj je karijeri napisao čak 42 američka zakona, dugogodišnji je član kongresnog Odbora za vanjske poslove i član američke delegacije pri Općoj skupštini UN-a. U ekskluzivnom intervjuu za Večernji list Smith se sjetio svojeg prvog posjeta Hrvatskoj 1991.
Zajedno s kolegom kongresnikom Frankom Wolfom i bivšim državnim podtajnikom Richardom McCormickom stigao je u istražnu misiju čiji je cilj bio utvrditi stanje na terenu i o njemu izvijestiti tadašnjeg predsjednika Busha. Službeno izvješće predsjedniku Smith je poslao 5. rujna 1991., dan nakon povratka u SAD.
„Budući da su događaji u Jugoslaviji eksplozivne prirode i da je došlo do kršenja dogovora o prekidu vatre posredovanog od Europske zajednice, molim da nas primite u što skorijem roku kako bismo razgovarali o ovom jedinstvenom putovanju i našim preporukama za politiku SAD-a u regiji“, piše na početku svojeg pisma Smith.
U razgovoru za Večernji list objasnio je koje su to preporuke bile.
„Prvo i osnovno, ukidanje embarga na uvoz oružja. Drugo, smatrali smo da je potrebna veća prisutnost SAD-a u regiji jer u tom slučaju Milošević ne bi mogao prodavati priče o miru, a u isto vrijeme intenzivirati oružani sukob. Pa u SANU su nam dali karte velike Srbije! Hrvatske praktički nije bilo, Bosne i Hercegovine nije bilo, Dubrovnik je bio uključen… To je bila njihova grandiozna vizija i nisu je skrivali.“
Dalje u pismu Smith upoznaje predsjednika Busha s detaljima posjeta Zagrebu, Osijeku, Vukovaru i Beogradu. Na dvosatnom radnom ručku predsjednik Tuđman istaknuo je da se granice ne smiju mijenjati silom, ali i da Hrvatska nema dovoljno oružja da bi se uspješno branila. Upozorio je Amerikance da „propuštaju vlak“ jer nisu više angažirani i da je njihova politika, temeljena na tome da se Jugoslaviju treba spasiti, pogrešna.
Kardinal Kuharić i biskup Kokša primili su delegaciju u zagrebačkoj katedrali. Kardinal je naglasio da je četrdeset katoličkih crkava u tom trenutku već bilo uništeno ili oštećeno, ali da se vjernike ponajprije potiče da mole i rade za mir. Istaknuo je i da su razmijenjeni hrvatski zatočenici u Srbiji bili teško premlaćivani i da jugoslavenska avijacija napada civilne ciljeve.
Nakon Osijeka, kongresnika Smitha njegova je potraga za istinom odvela u Vukovar u koji je ušao kroz polje kukuruza.
Našli dokaze o bombama
„Uz pratnju nekoliko pripadnika hrvatskih specijalnih postrojbi prošetali smo se nekoliko ulica držeći se blizu zgrada da ne bismo postali laka meta. Na otvorenim smo predjelima trčali kako bismo smanjili mogućnost da zapucaju na nas“, piše u pismu. Dojam o hororu koji se događao u Vukovaru pojačali su razgovori s civilima skrivenima po podrumima i s fra Branimirom Kosecom, prelijetanje jugoslavenskih MiG-ova i pronalazak dokaza o korištenju kasetnih bombi koje je Beograd negirao.
Delegacija se, pojačana američkim veleposlanikom u Jugoslaviji Warrenom Zimmermanom, 2. rujna 1991. našla sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem i ministrom vanjskih poslova Vladislavom Jovanovićem. Amerikanci su Miloševića upozorili na mogućnost velikog krvoprolića i naglasili da će u tom slučaju srpske i jugoslavenske snage nositi najveći teret međunarodne kritike.
„Posljedica iniciranja novih sukoba bit će izolacija Srbije“, rekli su Miloševiću.
Smith je u intervjuu za Večernji list razgovor s Miloševićem nazvao bizarnim zbog njegova dobrog raspoloženja koje je bilo neprimjereno trenutku. Kako piše u pismu Bushu, srbijanski je predsjednik težište stavio na zabrinutost za 600 tisuća Srba u Hrvatskoj i strah da se Hrvatska razvija u smjeru NDH.
„Puno je govorio o tom mračnom razdoblju i bilo mi je jasno da se strahote iz prošlosti uzimaju kao opravdanje za aktualne politike“, zaključuje u pismu Smith.
U sličnom su tonu nastavili i velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve, naročito mitropolit zagrebački koji je naglasio da „Srbi mogu oprostiti zvjerstva iz NDH, ali ne i zaboraviti“. Patrijarh Pavle govorio je o pomirenju vrlo slično kao kardinal Kuharić pa je američka delegacija predložila da dva crkvena poglavara nastupe zajedno i pošalju snažan apel za mir.
Među posljednjim sastancima bio je onaj s jugoslavenskim ministrom vanjskih poslova Budimirom Lončarom koji je naglasio važnost međunarodne zajednice u rješavanju krize. Delegacija je ponovila Lončaru da će Srbija biti suočena s međunarodnom izolacijom ako proširi postojeći ili inicira nove sukobe./HMS/
wpDiscuz