Ipak, projekcije UN-a za naredni period nisu nimalo optimistične. Naime, u narednim desetljećima koliko se zadrže aktuelni trendovi pada nataliteta i masovnog iseljavanja stanovništva iz zemlje, BiH će do 2050. godine izgubiti pola milijuna stanovnika. Tako će prema procjenama UN-a polovinom 21. stoljeća u BiH živjeti tri milijuna i 58 tisuća stanovnika.
Prema prognozama UN-a za 51 zemlju u svijetu predviđa se pad broja stanovnika do 2050. godine. Čak deset zemalja do polovine stoljeća izgubit će više od 15 posto stanovništva. U tu neslavnu kategoriju spadaju Srbija i Hrvatska, međutim nisu naročito pozitivne projekcije ni za BiH, koja će, zadrže li se postojeći trendovi izgubiti pola milijuna stanovnika.
U drugoj polovini stoljeća trend pada ukupnog broja stanovnika u BiH mogao bi se nastaviti, a u konačnici BiH bi 2100. godine prema prognozama UN-a trebala imati dva milijuna i 217 hiljada stanovnika, što je u odnosu na trenutni broj stanovnika manje za 1,3 milijuna.
Dugoročne posljedice gubitka stanovnika mogu biti izuzetno negativne. Tako se u mnogim segmentima BiH može suočiti s nedostatkom radne snage, doći će do pada konkurentnosti, bit će manja štednja, alii manja potrošnja. Dugoročno to bi moglo dovesti do manje ulaganja i sporijeg privrednog rasta.
Prema dobnim grupama BiH će u budućnosti imati sve više stanovništva starijeg od 65 godina. Počevši od 2000. godine, u BiH će se do 2100. godine smanjivati broj radno sposobnog stanovništva, odnosno od 15 pa do 64 godine starosti.
S druge strane u nekim dijelovima svijeta doći će do enormnog porasta broja stanovnika. Tako se predviđa da će 2050. godine u svijetu živjeti 9,8 milijardi stanovnika, a 2100. godine 11,2 milijarde stanovnika.
UN-ovo istraživanje obuhvatilo je period kretanja stanovništva od 1950. pa do 2100. godine.