Drugi svjedok na današnjem ročištu u predmetu Respiratori bio je Denis Đulalić, vlasnik i direktor tvrtke Cubicus, koja je za Klinički centar Sveučilišta u Sarajevu trebao nabaviti 40 respiratora u vrijednosti od tri milijuna KM.
Kazao je da je razgovarao s direktoricom KCSS-a Sebijom Izetbegoviće 17. ili 18. ožujka 2020. godine.
“Pričali smo generalne stvari, je li ponuda ozbiljna, koliki je rok isporuke, jesu li respiratori za ventilaciju odraslih… Tih dana smo imali više razgovora koji su išli preko ureda jer su se ponude mijenjale iz sata u sat. Mi nismo mogli garantirati za ponudu duže od nekoliko sati. Bili su standardni razgovori u poslovanju. Razgovarao sam s direktoricom Izetbegović, Anelom Katicom, šeficom Klinike za anesteziologu, Edina Gujić iz KCSS-a koja je mislim referent za nabavu, nisam siguran za funkciju. Razgovarali smo o respiratorima, ponudi i roku isporuke”, kazao je.
Kazao je da se radilo o telefonskim razgovorima, a da je sadržaj komunikacije bila tehnička specifikacija respiratora.
Nakon sastanka na KCSS-u 17. ožujka je obaviješten da je ugovor potpisan.
“Mislim da je to bio pregovarački postupak. 17. ožujka je bila ponuda, a 18. smo potpisali s KCSS-om ugovor. Na sastanku je bila komisija koja je pitala za cijenu, instalaciju, verifikaciju itd”, dodao je.
Kazao je kako se ugovor nije realiziralo. Prije njega svjedočila je Izetbegović koja je dala suprotne iskaze odnosno da nije direktno komunicirala i sudjelovala u nabavama jer to rade druge službe.
“Novac liježe na račun, prosljeđujem ga dobavljaču u Sloveniju. Ugovor nije realiziran zato što nas je dobavljač obavijestio 6.-7. dan, a rok isporuke je bio 10 dana, da postoje problemi, a javili su se jer su zemlje pozatvarale aerodrome širom svijeta. Javili su se logistički problemi. Nije bilo moguće ispoštovati ugovor s KCSS-om, a imali smo penale. Ugovor je bio 3 milijuna, a to bi značilo oko 30.000 po danu kašnjenja. Ja sam donio odluku da nam vrate novac, a mi KCSS-u. Novac je vraćen u roku 6 sati od raskida ugovora”, ispričao je.
Firma Cubicus je dobavljala testove za FUCZ.
“Mene je UNDP i WHO koristila jer sam od ranije radio s laboratorijem iz Wuhana. Oni su imali prve testove koje je odobrila WHO. Zvali su me da doniraju 5.000 testova za BiH. 20. ožujka me nazvao Fahrudin Solak i rekao da je dobio moj broj od UNDP-a ili WHO i zamolio da dođem na sjednicu Kriznog stožera i objasnim oko testova. Vladala je zabuna da su to testovi kao za trudnoću. Objasnio sam im da su to molekularni genetički testovi, da su potrebni i ekstrakcijski kitovi i brisevi…”, objasnio je.
Tužitelji su predstavili i podatak da je pomoćnica direktora FUCZ-a kontaktirala Đulalića u vezi s nabavom medicinske opreme i respiratora, ali da respiratore nije bilo moguće nabaviti zbog situacije na tržištu.
Konstatirano je da se upustio u slanje ponuda prema FUCZ-u, KCUS-u i drugim ustanovama iako se nisu bavili prometom medicinskih sredstava jer nisu bili registrirani za to.
“Nismo bili registrirani u registru prometnika Agenciji za lijekove BiH. Zato smo angažirali registriranog veleprometnika koji je ishodovao sve potrebne dozvole i suglasnosti”, kazao je i dodao da je zvao Agenciju postoji li neka skraćena procedura u vrijeme pandemije.
“Rekli smo mi da je najbolje da angažiram već registriranog veletrgovca, što sam i radio da se ne bih upuštao u proceduru koja se ne bi realizirala u tako kratkom roku”, kazao je Đulalić, prenosi Klix.ba.
wpDiscuz
