Tri mjeseca nakon prijevremenog izlaska na slobodu 73-godišnji Fikret Abdić Babo se priprema za oživljavanje nekadašnjeg prehrambenog diva. Diplomirani inženjer agronomije s Agrokomercom je ostvario svoju poslovnu viziju, a sada joj se ambiciozno vraća. Od bosanskohercegovačkih vlasti traži da dioničarima Agrokomerca te njemu kao idejnom tvorcu i realizatoru projekta prepuste tvrtku radi pokretanja proizvodnje i obnove nekadašnjeg velikokladuškog gospodarskog diva.
Povučen od javnosti, posebice medija, 73-godišnji Fikret Abdić Babo u Voloskom, gdje ima obiteljsku kuću, uživa u prvim mjesecima slobode nakon izdržanih devet godina zatvora. Tri mjeseca nakon prijevremenog izlaska na slobodu Babo se intenzivno priprema za oživljavanje nekadašnjeg poznatog prehrambenog diva. Diplomirani inženjer agronomije s Agrokomercom je ostvario svoju poslovnu viziju, a sada joj se iznova ambiciozno vraća.
Ni višegodišnja zatvorska kazna, činjenica da ga jedni smatraju ocem, a drugi ratnim profiterom i zločincem, te procijep između stalnih pohvala i prozivanja pa i prijetnji atentatom, nisu ga zaustavili da se prihvati zadatka podizanja iz pepela nekadašnjeg gospodarskog čuda Cazinske krajine.
Projekt važan i za Hrvatsku
Tvrtka mu je uz obitelj u zatvoru bila najčešća misao. Svoje planove s Agrokomercom, u rujnu 2011. godine, nakon dvije trećine roka odsluženog iza rešetaka, pretočio je i u svojevrsni gospodarski manifest o kojemu ekskluzivno razgovara za Večernji list. Na konačnih pedesetak stranica materijala, Abdić prije svega želi obnoviti primarnu proizvodnju – prehrambenu industriju, ali i promet, građevinarstvo, te tercijarne i kvartarne djelatnosti, a sve kako bi se, ističe, spriječila dalja devastacija te gomilanje gubitaka, te otvorila mogućnost za zapošljavanje brojnih ljudi.
– Podsjećam javnost kako je nekoć u Agrokomercu iz Hrvatske radilo 1800 zaposlenika s područja od posebne državne skrbi, te bi njihovo ponovno zapošljavanje puno značilo i Hrvatskoj – prognozira Abdić.
Od bosanskohercegovačkih vlasti traži da dioničarima Agrokomerca te njemu kao idejnom tvorcu i realizatoru projekta prepuste tvrtku radi pokretanja proizvodnje i obnove nekadašnjeg velikokladuškog gospodarskog diva. Tim prije, smatra, jer to zahtijeva i gospodarska situacija u tom poduzeću, opterećenom dugovanjem za neisplaćene plaće i poreze, obustavljenom proizvodnjom u mnogim pogonima, iznajmljivanjem poslovnih prostora po niskim cijenama, te nedostatkom poslovne vizije.
Abdić u “Prijedlogu za preuzimanje i obnovu Agrokomerca” iznosi i osvrt na prošlost i okolnosti prema kojima je od slavljenog gospodarstvenika došao na optuženičku klupu u procesu takozvane afere s lažnim mjenicama Agrokomerca.
– Ta je afera – poručuje Abdić – imala za cilj uništenje i slom tvrtke, nakon kojega nitko nije vjerovao da će se 1989. iznova pokrenuti proizvodnja i požnjeti uspjeh.
Upravo na temeljima koje je 1989. nakon izlaska iz zatvora uspio ponovo izgraditi, Abdić vidi kapital s kojim treba krenuti i danas, bez obzira na to što je dio objekata uništen ili nagrižen zubom vremena. Ujedno i podsjeća na odluku bosanskohercegovačkog Doma za ljudska prava, po kojoj 53 posto Agrokomerca pripada dioničarima, a 47 posto državi, koju treba poštovati s obzirom na to da tvrtka danas potpuno pripada državi te zapošljava od nekadašnjih više od 13 tisuća, samo oko 200 radnika.
Ista plaća radnicima i upravi
Abdić u svom gospodarskom programu iznosi i da želi zaustaviti namjeru Vlade BiH o podjeli Agrokomerca na dijelove te prodaji imovine. Drži da će njegov koncept revitalizacije koji uključuje solidarnost (jednaka minimalna plaća radnicima i upravi), rad volontera, pa i umirovljenika, privući brojne mlade, školovane ljude. Očekuje i potporu dijaspore koja bi pomagala otvaranju poslovnih mogućnosti te plasmanu proizvoda iz obnovljene tvornice diljem svijeta. – Sve ove godine ja nisam prekidao svoje veze s partnerima u inozemstvu, a ti su ljudi spremni uložiti u Agrokomerc i pomoći obnovi proizvodnje – tvrdi Abdić podsjećajući i na tvrtku Agrokomerc Beč koja je osnovana radi lakše komunikacije s inozemstvom. Internacionalizacija tvrtke napravljena je i osnivanjem podružnica u Ljubljani, Beogradu i Karlovcu devedesetih godina.
Fikret Abdić podsjeća i na brojnu imovinu koju Agrokomerc ima u BiH, ali i u Hrvatskoj, te očekuje da će biti vraćena tvrtki. Svjestan je da će njegov prijedlog mnogima zvučati smiješno, posebice s obzirom na njegove godine, kao i ideje o radničkoj solidarnosti te volontiranju. Unatoč skepticizmu, najavljuje okupljanje u Velikoj Kladuši i početak novog Agrokomerca.
wpDiscuz