Opći izbori u Bosni i Hercegovini zakazanim za 12. listopad, prethodi predizborna kampanja u okviru koje se uvijek otvaraju pitanja govora mržnje, korištenja medija u političke svrhe. U razgovoru za Agenciju FENA dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu prof.dr. Šaćir Filandra, rektor Nezavisnog univerziteta Banja Luka prof.dr. Žarko Pavić i prodekan za nastavu na Fakultetu međunarodnih odnosa i diplomacija Sveučilišta Hercegovina u Mostaru doc.dr. Saša Čekrlija govore o političkoj predizbornoj komunikaciji u BiH.
U prethodnim predizbornim kampanjama svjedočili smo izraženom govoru mržnje neovisno iz kojeg dijela Bosne i Hercegovine on bio no dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu prof.dr. Šaćir Filandra smatra da ipak govor mržnje polako jenjava te ne očekuje da će u predstojećoj predizbornoj kampanji biti toliko prisutan kao ranije.
U razgovoru za Agenciju FENA kaže da je u posljednjim izbornim ciklusima napravljen pomak kada je u pitanju korištenje govora mržnje, ali to je bilo očekivati jer se pojavio čitav niz institucija, nevladinih i stranih monitoringa koje prate sve to zbog čega se situacija poboljšava.
”Kako se ekonomski problemi društva produbljuju, nositelji političkih poruka vide da jezik mržnje nije dovoljna legitimacijska osnova i dovoljna izborna osnova za njihov probitak i dobivanje glasova tako da je iz različitih razloga govor mržnje znatno reduciran”, mišljenja je Filandra.
Dodaje da je i političarima sada jasno da se govorom mržnje ne mogu više pridobiti birači koji su političarima najvažniji što je i cilj svake predizborne kampanje.
”Sve drugo je irelevantno i mislim da jezik mržnje u predstojećim izborima neće biti prisutan onako kako je to bio slučaj u nekim drugim ciklusima”, zaključuje Filandra.
Rektor Nezavisnog univerziteta Banja Luka prof.dr. Žarko Pavić naglašava da bh. političke stranke komuniciraju iz svoji centara moći i komuniciraju na naslijeđen način komunističkog režima.
”To je sada lijepo upakirano u neke druge oblike, ali faktički rade identično i nemaju komunikaciju između sebe radi izgradnje vrhunskih vrijednosti ovog društva. Oni ne vide te ciljeve nego vide samo ciljeve majorizacije što nikada nije dobro. Ako ste majorizaciju napravili u vlastitoj porodici pobunit će se drugo dijete”, pojašnjava Pavić.
U izjavi za Agenciju FENA kaže da je najveći problem političkih partija nedostatak tolerancije i nedostatak komunikacije na nivou fundamentalnih tema za opstanak običnog čovjeka u BiH u entitetima, kantonima, gradovima i mjestima.
”Nažalost, toga nema stoga treba napraviti kompatibilne ekonomske sisteme. Treba napraviti škole koje će učiti djecu poštenju, dobroti i ljepoti. Treba napraviti akademsku zajednicu koja će biti akademska, a ne manipulativna. To ako se uradi, što je teško, mi smo na pravom putu, a sve ostalo je manipulativno”, zaključuje Pavić.
Prodekan za nastavu na Fakultetu međunarodnih odnosa i diplomacija Sveučilišta Hercegovina u Mostaru doc.dr. Saša Čekrlija ocjenjuje da je komuniciranje uopće često pogrešno usmjereno.
Naglašava da političari prvo trebaju shvatiti da su dio ljudi okupljenih oko iste ideje te dodaje da je vrlo važno da tu ideju konkretno i kratko formuliraju i artikuliraju tako da ih razumije i rektor Univerziteta u Sarajevu i baka Mara u Popovom Polju ili Bijeljini.
Mišljenja je i da je veliki dio predizborne kampanje krivo usmjeren, a posebno kada je u pitanju predizborna komunikacija.
”Govor mržnje je uvijek neki balkanski adut u rukavu koji izvučemo kad treba i kad ne treba. Problem govora mržnje je što je on neosnovan i neutemeljen. Ako je govor mržnje proistekao kao reakcija na nešto, on se negdje završava i postoji instanca koja će ga zaustaviti. Ovdje te instance nema jer je zasnovan na stereotipima”, zaključuje Čekrlija.
Službena predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini počinje u rujnuu, ali sudeći prema dosadašnjim izjavama političara jedni druge već optužuju da je predizborna “priča” već u punom jeku. Preostalo je još dva mjeseca do početka predizborne kampanje kada će se pokazati da li govor mržnje jenjava ili ipak ne.