Prosvjednici u odcijepljenoj gruzijskoj regiji Abhaziji, koju podupire Rusija, i dalje odbijaju napustiti zgradu parlamenta u glavnom gradu Suhumiju, koju su zauzeli 14. studenoga 2024. godine. Povod za prosvjed bila je kontroverzna odluka o sporazumu s Moskvom koji ruskim investitorima daje povlašten tretman, izazvavši nezadovoljstvo lokalnog stanovništva koje ga smatra štetnim po interese Abhazije.
Pokušaj ratifikacije sporazuma prekinut
Prema lokalnim medijima, sporazum nije ratificiran jer su prosvjednici provalili u parlament. Sporazum bi omogućio Rusiji povoljniji pristup lokalnim resursima, što je izazvalo zabrinutost među stanovništvom da bi to moglo ugroziti ekonomsku neovisnost regije. Ovo nije prvi put da se sporni odnosi Abhazije s Rusijom nalaze u središtu političke krize.
Predsjednik Bžanija obećao ostavku
Predsjednik Abhazije, Aslan Bžanija, izjavio je 16. studenoga da će podnijeti ostavku i raspisati prijevremene izbore pod uvjetom da prosvjednici napuste zgradu parlamenta. Bžanija je predložio da trenutni potpredsjednik preuzme dužnost privremenog predsjednika do izbora. Također, izjavio je kako namjerava ponovno kandidirati se na izborima, unatoč trenutnim napetostima i gubitku povjerenja među dijelom građana.
“Kada prosvjednici napuste zgradu parlamenta, potpisat ću ostavku. Na izborima ćemo vidjeti koliko tko uživa podršku građana,” rekao je Bžanija, prenosi ruska agencija RIA.
Prosvjednici: Nismo protiv Rusije, već protiv manipulacija
Prosvjednici su naglasili da njihova akcija nije usmjerena protiv bliskih veza Abhazije i Rusije. Međutim, optužili su predsjednika Bžaniju za zloupotrebu tih odnosa radi osobnih interesa i jačanja političkog režima. Tvrde da kontroverzni sporazum predstavlja simbol korupcije i političke manipulacije unutar vlasti.
Rusija prati situaciju
Rusija je izjavila da s velikom zabrinutošću prati kriznu situaciju u Abhaziji te pozvala svoje građane da izbjegavaju putovanja u regiju. Podsjetimo, Rusija je 2008. godine, nakon petodnevnog rata s Gruzijom, priznala Abhaziju i Južnu Osetiju kao neovisne države. Od tada, Moskva pruža ekonomsku i vojnu podršku regiji te ima vojne baze u obje odcijepljene pokrajine.
Povijesni kontekst
Abhazija, zajedno s Južnom Osetijom, već godinama predstavlja izvor napetosti u odnosima između Rusije i Gruzije. Moskva je iskoristila slabosti gruzijske države kako bi ojačala svoj utjecaj u regiji. Abhazija se većinom oslanja na rusku podršku, no ovakvi potezi pokazuju rastuće nezadovoljstvo lokalnog stanovništva zbog percepcije da gube autonomiju i kontrolu nad resursima.