U Bosanskoj Krupi i Bihaću, osam osoba je uhićeno u vezi s terorističkim napadom u kojem je policajac izgubio život, dok je drugi teško ranjen. Ova posljednja akcija nije samo sigurnosni incident; ona rasvjetljava jednu dublju i mnogo kompleksniju mrežu odnosa u Bosni i Hercegovini.
Povezanost između islamističkih ćelija i obavještajnih mreža
Poslije rata, dio društva u BiH koji je bio pod utjecajem ekstremističkih skupina ostao je gotovo netaknut od strane Haškog tribunala, unatoč dokazima o vezi pojedinaca s ekstremističkim skupinama poput Al Qaede.
Iako su mnogi od ovih boraca dovedeni u BiH pod krinkom podrške bošnjačkom narodu, danas se zna da je CIA u više navrata nudila suradnju lokalnim liderima poput Bakira Alispahića, koji je kasnije dospio na crnu listu. Plan je bio da osobe s vezama unutar radikalnih mreža postanu koristan izvor informacija američkim obavještajcima, tako šireći “antiteroristički” nadzor nad ekstremističkim krugovima.
Špijunske igre i dvostruke uloge
Značajno je primijetiti kako su visoki dužnosnici poput Selme Cikotića bili zaštićeni od strane stranih ambasada zbog njihove uloge u pružanju informacija zapadnim obavještajnim službama. Cikotić je, kao “popuzdani naš i neupitno njihov” postao dio nadzorne mreže koja prati radikalne skupine u BiH, a posebno one koje su u kontaktu s međunarodnim terorističkim organizacijama.
Pitanje se postavlja: jesu li ove ćelije doista ostavljene netaknutima zbog svoje sposobnosti da postanu špijunske platforme? Izgleda da je odgovor pozitivan. Umjesto da se iz korijena uklone, ovakvi pojedinci i skupine su postali nesvjesni špijuni “većih centara,” i to ne nužno iz svoje volje.
BiH kao poligon za uzgoj terorističkih činčila, koje ponekad pobjegnu iz kaveza i ubiju
Izgradnja paradžemata i ostalih zatvorenih zajednica u ruralnim dijelovima BiH idealna je za ovakve obavještajne operacije. Kroz ove enklave, obavještajci prate kontakte i kretanja, ne samo unutar Bosne, nego i u širem europskom kontekstu, te eventualno do Sjedinjenih Država. Američki interes u održavanju ovakvih zajednica u Bosni mogao bi biti motiviran mogućnošću nadzora nad aktivnostima ISIL-a i Al Qaede u Europi.
Ovakva praksa pokazuje dvostruki standard prema bošnjačkoj zajednici – s jedne strane, muslimani u BiH dobivaju međunarodnu humanitarnu pomoć, dok se istovremeno koriste za nadzor radikalnih aktivnosti.
To stvara duboku podjelu: zajednica je istovremeno i korisnik pomoći islamskog svijeta i instrument špijunaže.
Napad petnaestogodišnjaka u Bosanskoj Krupi možda će brzo pasti u zaborav, ali ono što je otkriveno o društvenim mrežama koje radikali koriste za indoktrinaciju mladih ostavlja značajna pitanja za buduće politike sigurnosti u BiH.
Ova nedavna akcija ukazuje na kompleksnu dinamiku između lokalnih zajednica i velikih međunarodnih igrača.
Nadzirane islamističke ćelije u BiH postale su korisne točke za američke obavještajne mreže, omogućavajući nadzor nad potencijalnim prijetnjama. S obzirom na složene odnose između domaćih radikala i stranih interesa, postavlja se pitanje hoće li domaće vlasti na kraju imati volje ili snage da razbiju ovaj sistem “korisnih idiota” ili će ove mreže ostati dio trajnog geopolitičkog scenarija na Balkanu.
wpDiscuz
