Elmedin Konaković, lider stranke Narod i pravda (NiP) i jedan od ključnih političara u Trojci (koaliciji sa SDP-om i NES-om), prepoznaje Dodika kao svog koalicijskog partnera u vlasti na nivou BiH. No, unatoč tome, Konaković ne propušta priliku kritizirati Dodika zbog njegovih bliskih veza s Rusijom samim time i svojih bliskih veza s Rusijom.
Dodik, naime, predstavlja srpsku političku opciju u BiH i dugogodišnji je politički akter u RS-u koji njeguje bliske odnose s Moskvom, a također se protivi NATO putu BiH. Iz nekog razloga ne protivi se EU putu što nam je čudno, jer EU ovdje radi nered prema dva malobrojnija naroda no u konačnici prema većini naroda i građana. Zašto ju mi to bianco volimo?
Dodikovo putovanje u Rusiju i prisustvo na Samitu BRICS-a izazvali su oštre reakcije, posebno u kontekstu trenutne političke klime u BiH, gdje se europska orijentacija smatra ključnim smjerom za budućnost zemlje. U njegovom izletu u Rusiju mnogi vide geopolitički signal – podršku Moskvi i ignoriranje evropskog puta.
Geopolitička dinamika:
Politička podjela u BiH reflektira duboke etničke i političke podjele među glavnim konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i ** Srbima**. Dok su Bošnjaci i Hrvati većinom proeuropski orijentirani, Srbi (u RS-u, pod Dodikovom kontrolom) su i dalje skloni održavanju bliskih odnosa s Rusijom.
Za Bošnjake i Konakovića, ruski utjecaj predstavlja prijetnju za njihovu europsku budućnost, dok Dodik vidi u Rusiji podršku svojoj političkoj agendi. Konaković, kao lider koji predvodi koaliciju koja uključuje i proeuropske snage, jasno pokušava izgraditi javnu sliku da EU mora reagirati na Dodikove poteze, jer bi njegovo ponašanje moglo imati negativne posljedice po cijelu BiH, pa i europske integracije zemlje.
Relacija među političarima i koalicijska dinamika
Dodikovo nedavno putovanje u Rusiju zapravo može biti i osobna poruka Konakoviću. Naime, Konaković se u nekim političkim krugovima smatra nepomirljivim rivalom Dodika, a činjenica da ga Dodik nije poveo na to putovanje može se interpretirati kao znak političkog nesuglasja.
Iako su u vlasti zajedno, veza između njih je prepuna neslaganja i međusobnog nepovjerenja. Konaković, s jedne strane, želi iskoristiti ovo putovanje Dodika kao “poruku EU” i naglasiti da Dodikova politika približavanja Rusiji nije smjer koji BiH treba slijediti. S druge strane, ovaj indirektni sukob može ukazivati na političku igru unutar vlasti u kojoj Konaković, možda iz osobne ambicije, traži distancu od Dodika i njegove pro-ruske politike.
Hrvati:
S obzirom na to da Hrvati u BiH (predstavljeni, primjerice, strankom HDZ) održavaju distancu od oba politička bloka (i bošnjačkog i srpskog), moguće je da oni prepoznaju mudrost u ovom pragmatičnom stavu. Međutim, kako se čini, BiH bi možda imala veće šanse za suverenitet i stabilnost da su svi politički akteri više koherentni u svojim stavovima prema Europskoj uniji i Rusiji.
Moguće neslaganje između Konakovića i EU:
Također, Konakovićeve izjave mogu izgledati kao pokušaj “tužakanja” koalicijskog partnera EU, umjesto direktne političke komunikacije s Dodikom. Možda bi bilo korisnije za BiH da se suprotstavi Dodikovim potezima na internoj političkoj sceni, nego da koristi vanjske aktere (EU) da ga “kritizira”.
Ovo političko neslaganje može postati ključno pitanje za budućnost BiH, jer se zemlja suočava s vanjskim i unutarnjim pritiscima da pronađe stabilnost i suverenitet u sve kompliciranijem geopolitičkom okruženju.
Naime . već sutra EU može odobriti fazni teritorijalni pristup pojedinih BH entiteta i kantona ka EU, odnosno dovesti do ciprizacije zemlje. Je li to cilj bošnjačke politike? I ako jeste zašto im je to cilj ako su nominalno protiv podjele države?
Jasno je da bi u tom slučaju BIH postojala još samo na papiru. FBIH bi postala nova stara kolonija EU dok bi RS postala balkanski Krim.
wpDiscuz