Zamislite Europu krajem 15. stoljeća. Jedan grad spaljuje vještice, drugi ih samo progoni, a treći još nije siguran koga bi točno optužio. U pozadini svega – tiskarski stroj, revolucionarna tehnologija koja je, ironično, pokrenula val lova na vještice. Što se dogodilo? Kako je izum koji je trebao širiti znanje postao glavni alat za širenje histerije?“Maleus Maleficarum” – Bestseller svog doba
Godina je 1487. Heinrich Kramer, katolički svećenik opsjednut lovom na vještice, piše knjigu “Maleus Maleficarum”, poznatu i kao “Vještičji čekić”. To nije običan priručnik, to je vodič za mučenje, suđenje i – spaljivanje vještica. S pojavom tiskarskog stroja, ova knjiga postaje hit. Kramer nije pisao knjigu da bi je stavio na policu, nego da bi je stavio u ruke svakog sudca, inkvizitora i lokalnog vlastodršca. Kao neka vrsta srednjovjekovnog marketinškog genija, Kramer je uspio svojom knjigom pokrenuti čitav lanac suđenja.
Od Grada do Grada – Ideološka Zaraza
Institut Santa Fe proveo je istraživanje i zaključio: lov na vještice nije bio izolirani fenomen. Gradovi su se međusobno gledali, učili jedni od drugih. Ako bi jedan grad počeo progoniti vještice, susjedni gradovi bi ubrzo slijedili njegov primjer. “Idejna difuzija”, kažu znanstvenici. Drugim riječima, ideje se šire poput virusa. I dok bi danas rekli da je to teorija zavjere, tada je to bio jednostavan proces političkog preuzimanja. Jedan grad proglasi vještice problemom, drugi ih već sljedeći tjedan stavlja na lomaču.
Kao i danas. Dovoljno je da jedan moćan glas pokrene temu, a ostali će brzo slijediti, bez obzira na činjenice. Jučer su to bile vještice, danas su to druge društvene grupe, druga ‘zla’. Ono što je zanimljivo nije samo progon vještica – već kako su gradovi, baš kao i moderne države, donosili odluke na temelju paranoje i tuđih primjera.
Tiskarski stroj kao Prva Propagandna Mašina
Kad su prvi primjerci “Maleusa” izašli iz tiskara, to je bio poput prve viralne kampanje. Nije to bila knjiga za elitne intelektualce. To je bio priručnik za svakog tko je želio imati malo moći nad svojim susjedima. I tako je tiskarski stroj, koji je trebao širiti znanje i napredak, postao alat za masovnu manipulaciju. Progon vještica širio se Europom brže nego kuga, a svako novo izdanje donijelo je novi val spaljivanja.
Današnja Verzija Lomače
Što nam to govori o nama danas? Pa, nije se puno toga promijenilo. Samo umjesto lomača, imamo ekrane. Umjesto progona vještica, imamo medijske linčeve. Ideje se šire istom brzinom, a istina? Ona se često gubi negdje u procesu.
Znanstvenici iz Instituta Santa Fe su zaključili da je Europa tada bila poprište histerije, baš kao i danas. S razlikom što danas imamo puno više sofisticirane načine manipulacije. I ne, ne spaljujemo više vještice – ali spaljujemo karaktere, uništavamo reputacije i krojimo povijest na temelju onoga što nam je servirano.
I tako, povijest ponavlja svoje lekcije. Samo što mi, kao i uvijek, ništa ne naučimo.