Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević dodijelio je obitelji Lončar grobno mjesto na zagrebačkom groblju Mirogoj za ukop nedavno preminulog Budimira Lončara, jugoslavenskog diplomata i nekadašnjeg pripadnika Ozne.
Povjerenstvo za dodjelu grobnog mjesta za značajne osobe predložilo je da se supruzi Budimira Lončara, Janji Lončar, dodijeli grobno mjesto na Mirogoju, što je gradonačelnik Tomašević prihvatio. Troškove će snositi Grad Zagreb putem Gradskog ureda za obnovu, izgradnju i prostorno uređenje.
Budimir Lončar, dugogodišnji diplomat i sudionik Narodnooslobodilačkog pokreta, odigrao je važnu ulogu u diplomaciji, uključujući doprinos Hrvatskoj kao privremenoj članici Vijeća sigurnosti UN-a te kao savjetnik dvaju hrvatskih predsjednika, Stjepana Mesića i Ive Josipovića. No, Lončar je također kontroverzna figura zbog svoje uloge u sprječavanju naoružavanja Hrvatske tijekom Domovinskog rata, kao i zbog ranije uloge u komunističkoj tajnoj policiji Ozni.
Povjerenstvo koje je predložilo dodjelu grobnog mjesta vodi Željko Matijašec, pročelnik Stručne službe Gradske uprave, uz zamjenicu Martinu Jurišić i članove Eminu Višnić, Lanu Križaj, Kristinu Singer, Loru Vidović i Anu Pavičić Kaselj. Njihov prijedlog gradonačelnik Tomašević je prihvatio bez primjedbi.
Lončar, posljednji ministar vanjskih poslova SFR Jugoslavije, bio je jedan od ključnih igrača u međunarodnim odnosima, ali i osoba koja je ostavila dubok trag u povijesti, izazivajući i podjele u javnom mišljenju zbog svoje politike i djelovanja u kriznim trenucima za Hrvatsku.
Tko je bio Budimir Lončar?
Budimir Lončar, posljednji ministar vanjskih poslova Jugoslavije, koji je embargom na uvoz oružja pokušao spriječiti naoružavanje Hrvatske, preminuo je u 101. godini 1. rujna ove godine.
Lončar je bio posljednji šef jugoslavenske diplomacije, posebni izaslanik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za Pokret nesvrstanih i savjetnik dvojice hrvatskih predsjednika, Stjepana Mesića i Ive Josipovića. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je pripadnik partizanskog pokreta. Nakon raspada Jugoslavije, nastavio je služiti kao savjetnik u Hrvatskoj, ali je ostao kontroverzna figura zbog svoje uloge u ključnim trenucima hrvatske povijesti.
Lončar kao šef Ozne u Zadru
Rođen 1. travnja 1924., Lončar je proslavio 100. rođendan ove godine, što su mnogi mediji slavili, naglašavajući njegovu “povijesnu ulogu.” Međutim, ono što se često prešućuje jest njegova uloga u sprječavanju naoružavanja Hrvatske tijekom Domovinskog rata, kao i njegova povezanost s Oznom, komunističkom tajnom policijom. Lončar je bio šef Okružnog odjeljenja OZN-e u Zadru 1945. godine, gdje je, prema povjesničaru Zlatku Begonji, zahtijevao najstrože kazne za politički nepodobne osobe. Dokumenti iz tog razdoblja jasno pokazuju njegovu uključenost u poslijeratne čistke.
Kontroverze oko embarga
Osim njegove uloge u Ozni, Lončar je ostao upamćen po ulozi u nametanju embarga na uvoz oružja u Hrvatsku tijekom Domovinskog rata. Taj potez bio je ravnotežna smrtna presuda za mladu državu. Povjesničar Ivan Bulić podsjeća kako je kardinal Jean-Louis Tauran, tadašnji tajnik Svete Stolice, molio Lončara da pomogne Hrvatskoj, no Lončar je odbio, tvrdeći da ništa ne može učiniti. Samo nekoliko dana kasnije, Lončar se zalagao za embargo, čime je ozbiljno otežao obranu Hrvatske.
Njegova diplomatska karijera, koja se protezala desetljećima, uvijek je bila obilježena ovim kontroverznim potezima, zbog čega ostaje polarizirajuća figura u hrvatskoj povijesti.
wpDiscuz
