Njemačka se ljulja pred novom stvarnošću: AfD, stranka kojoj bi donedavno mnogi rado obuli čelične čizme, postaje prva krajnje desna politička opcija koja je osvojila izbore u nekoj njemačkoj pokrajini nakon Drugog svjetskog rata. Da, dobro ste čuli – 1. rujna u Tiringiji i umalo u Saskoj. U atmosferi europske nervoze oko ekonomije, imigracije i rata u Ukrajini, osobito na istoku, AfD uzima maha.
Naravno, pobijediti ne znači vladati. Stranka se suočava s klasičnim njemačkim političkim zidom – nijedna druga stranka ne želi koalirati s njima. Unatoč tome, AfD cvjeta na račun koalicijskog cirkusa Olafa Scholza, čija je tročlana vlada postala sinonim za političku impotenciju. „Treba nam hitna promjena smjera, inače ćemo svi završiti u blatu“, rekao je Hans-Christoph Berndt, vodeći kandidat AfD-a u Brandenburgu, na skupu ranije ovog mjeseca.
Ako AfD preuzme vlast u Brandenburgu, to bi bio težak udarac za Socijaldemokrate (SPD), koji su na vlasti u toj pokrajini još od ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. Pitanje koje se sada sve češće postavlja jest može li Scholz, najnepopularniji kancelar u povijesti, izvući svoju stranku iz ponora prije saveznih izbora sljedeće godine.
AfD vodeći u anketama
Situacija za Scholza u Brandenburgu nije nimalo blistava. Popularni premijer te pokrajine, socijaldemokrat Dietmar Woidke, očito ne želi imati previše veze s kancelarom. Izbjegava ga na skupovima i čak kritizira saveznu koaliciju, dok istovremeno pokušava hvaliti lokalne uspjehe poput otvaranja Tesline tvornice i zračne luke koja je treća najveća u zemlji. Međutim, ankete govore drugačije.
Prema istraživanju agencije Forschungsgruppe Wahlen, AfD je na vrhu s 28 posto podrške, dok SPD kaska s 27 posto. Konzervativci, tradicionalno moćna politička sila, spali su na samo 14 posto, a nova stranka Sahra Wagenknecht Alliance (BSW) ima 13 posto podrške. Partneri Scholzove vlade – Zeleni i Slobodni demokrati – bore se za puko preživljavanje, jedva prelazeći prag od pet posto.
Upravo je pred nama možda najvažnija politička godina za Njemačku, u kojoj će se odlučivati o budućem smjeru zemlje. AfD, s usponom kakav mnogi nisu očekivali, samo je simptom dubokih promjena i nezadovoljstva koje trese Europu. A kako kažu u AfD-u, vrijeme je za promjenu smjera – prije nego bude prekasno.