Naši digitalni životi postali su prava zlatna žila za tehnološke divove. Izvješće Savezne komisije za trgovinu (FTC) otkriva mračnu stranu najpopularnijih društvenih mreža i platformi poput Facebooka, WhatsAppa, YouTubea, TikToka i Twittera/X. Između siječnja 2019. i prosinca 2020. godine, ove kompanije prikupljale su ogromne količine osobnih podataka i dijelile ih s brojnim trećim stranama. I dok se vi bezbrižno šetate kroz svoj feed, oni analiziraju svaki vaš klik, svaki komentar i svaki like.
Što to znači za vas? Pa, većina tih kompanija ne skriva da vas prate. Njihovi poslovni modeli temelje se na prikupljanju vaših podataka kako bi vam prikazali ciljane oglase. I to nije samo teorija zavjere; to su činjenice koje potvrđuju godine izvještavanja o masovnom nadzoru.
Što je s našim pravima?
FTC jasno naglašava da potrošači imaju malo kontrole nad time kako se njihovi podaci koriste i dijele. Bez obzira na to jeste li sretni korisnik TikToka ili vjerni Facebookov korisnik, podaci o vašem dobi, spolu, pa čak i bračnom statusu mogu se prikupiti bez vašeg znanja. Zvuči kao loša šala, ali neka od tih otkrića uključuju čak i analizu interesa poput “mladenci” ili “podrška za razvod”, što otkriva više o vašem privatnom životu nego što ste ikada zamislili.
Ono što je najgore, kada su kompanije upitane o svojim praksama, mnoge su tvrdile da je nemoguće sastaviti potpuni popis trećih strana s kojima dijele vaše podatke. Da, dobro ste čuli – nemaju pojma s kim dijele informacije o vama.
Zaštita mladih? Zaboravite to.
A što je s djecom i adolescentima? Čini se da mnoge od ovih platformi ignoriraju osnovne zahtjeve za zaštitu podataka maloljetnika. Njihove tvrdnje da “njihove platforme nisu usmjerene na djecu” čine se pomalo nevjerojatnima, s obzirom na to koliko djece i tinejdžera svakodnevno koristi društvene mreže. Dok su se odrasli potrošači mogli osjećati pomalo ugroženo, mladi su i dalje nezaštićeni.
Prema ovom izvješću, prakse minimiziranja podataka su “žalosno neadekvatne”. Čak i kada korisnici zatraže brisanje svojih informacija, često se brišu samo neki podaci, dok ostali ostaju u njihovim sustavima. U svijetu gdje se očekuje da tehnologija bude napredna, čini se da se zaštita privatnosti još uvijek nalazi u kamenom dobu.
Zaključak
U konačnici, ovo izvješće baca svjetlo na stvarnost koju svi sumnjamo, ali rijetko priznajemo: društvene mreže vrše masovni nadzor nad korisnicima. Potrošači, osobito mladi, moraju biti svjesni svojih prava i zahtijevati veću zaštitu svojih podataka. Bez obzira koliko bili navikli na digitalni svijet, pravo na privatnost ne bi trebalo biti žrtvovano na oltaru tehnologije. Vrijeme je da se probudimo i postavimo pitanja, jer budućnost naše privatnosti ovisi o našoj spremnosti da tražimo odgovore.