Sastanak lidera sedam bh. stranaka s europskim povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom i dužnosnicima Europske unije jučer nije donio dogovor, no polučio je određene rezultate, ali i sankcije.
Prijedlog i sankcije
Naime, EU je jučer liderima ponudila svoj prijedlog rješenja presude ‘Sejdić i Finci’ koji bi bio kompromisna varijanta, a Europska komisija je povukla sankcije. Pokrenut je proces za smanjenje programa IPA 2013. za 54 posto ili oko 47 milijuna eura, što je izravna posljedica nepostizanja dogovora. No, rečeno je ako se nađe rješenje, ovaj proces se može zaustaviti, u protivnom se nastavlja. Kako smo doznali, u prijedlogu EU-a je riječ o modelu 5+5 županija, na tragu onog koji je već jednom EU ponudila. Osnova je da FBiH bude jedna izborna jedinica, iz koje se biraju dva člana Predsjedništva BiH i da osiguramo da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike, a u startu ga je odmah odbio i osudio jedino lider SDP-a Zlatko Lagumdžija koji je tijekom sastanaka bio glasan u izjavama, te ljutito iznosio mišljenja. Ostali lideri su iznijeli razmišljanja nakon onoga što su čuli o prijedlogu i zaključeno je kako će ga u idućih dan-dva razmotriti i onda natrag u Bruxelles kako bi se eventualno postigao dogovor.
– Osobno mislim da je prijedlog pozitivan. Izložen nam je usmeno. Sažetak je onog što smo mi razgovarali i pokušaj traženja kompromisa na osnovi naših stavova. Dogovorili smo se da se u kontaktu u idućih nekoliko dana bilateralno prođe taj prijedlog i da se onda sastanemo i eventualno to potpišemo, izjavio je nakon sastanka lider HDZ-a BiH Dragan Čović. Sastanak je trajao oko tri sata, a bilateralni razgovori su obavljeni sa svima, te su se usporedo oko rješenja za presudu ‘Sejdić i Finci’ tražila rješenja za uspostavljanje mehanizma koordinacije s EU o kojima su predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) te entitetski premijeri Nermin Nikšić (SDP) i Željka Cvijanović (SNSD) razgovarali, ali također bez rješenja. Lider SBB-a Fahrudin Radončić je u diskusiji vratio mogućnost i izrade ustavnog amandmana koji se odnosi na zaključak iz Bruxellesa “model izbora dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH kroz amandmane na Ustav i Izborni zakon trebaju uz dodatak odluke Suda u Strasbourgu spriječiti nametanje izbornih rezultata bilo kojem konstitutivnom narodu ili ostalima”. Ponudio je i da se ravnopravno razmatra opcija neizravnog izbora člana Predsjedništva BiH. Hrvatske stranke su ponudile svoj model u kojem je najvažniji princip da jedan narod drugome ne bira člana Predsjedništva BiH. Protivljenja SDP-a svakom od predloženih modela jasno govore kako im nije u cilju da Hrvati sami biraju, nego da to za njih, kako je bio slučaj, urade Bošnjaci.
Lagumdžijine nakane
Lagumžija je i ranijih dana u izjavama o dijeljenju BiH, entitetima, crtanju karti, htio skrenuti pozornost sa SDP-a i cilja koji želi ispuniti i na idućim izborima, a to je da ovakvo stanje ostane, a Hrvatima Bošnjaci ponovno izaberu člana Predsjedništva BiH. Stav Milorada Dodika (SNSD), Mladena Bosića (SDS) je jasan i oni su svoj prijedlog ranije iznijeli, i način biranja u RS-u nije upitan. Dragan Čović (HDZ BiH) i Martin Raguž (HDZ 1990.) iznijeli su još na sastanku u Sarajevu hrvatski prijedlog. Fahrudin Radončić (SBB), Zlatko Lagumdžija (SDP) i Bakir Izetbegović (SDA) s bošnjačke strane nisu se mogli usuglasiti oko ni jednog prijedloga, a kako je SDP protiv svakog, nije se moglo doći do kompromisa. Izetbegović i Radončić su pozitivno govorili o prijedlozima, te različitim varijacijama tražili načina kako doći do rješenja, no nije se mogao usuglasiti bošnjački stav. Lideri su se jučer nakon sastanka vratili u BiH. Idući dani su ključni za rješenja. Model koji je ponudila EU možda će biti konačno prihvaćen ako bude volje za dogovor, a sastanak za nekoliko dana u Bruxellesu otvoriti put BiH k EU.
VLM
wpDiscuz