Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija održala se u Kopenhagenu u Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena‘ na prijedlog socijalistice Clare Zetkin.
Loši radni uvjeti bili su okidač za česte prosvjede radnica u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća. Tada se javila ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena. Prvi takav prosvjed organizirale su žene iz industrije odjeće i tekstila koje su prosvjedovale 8. ožujka 1857. u New Yorku.
15 tisuća žena marširalo kroz New York tražeći bolje plaće, pravo glasa
Pobunile su se zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija, ali su žene za dva mjeseca osnovale sindikat. Proteste 8. ožujka organizirale su i sljedećih desetaka godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
Prva Konferencija žena u Ženevi Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija održala se u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena‘ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.
Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo više od milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, kada su ustanovili da su slabe mjere sigurnosti na radu bile krive za smrt više od 140 žena.
Demonstracije žena u Rusiji pokrenule revoluciju
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministica Aleksandra Kollontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, i tijekom sovjetskog razdoblja se koristio za obilježavanje “herojstva radnica”, pišu 24sata.
Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.
U zapadnom svijetu su ga povezivali s komunizmom
U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.
U zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Majčin dan se kao blagdan u čast majki i majčinstva obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u svibnju.