O slučaju osmero hrvatskih državljana, koje su vlasti u Zambiji u prosincu prošle godine uhitile zbog pokušaja posvojenja četvero djece iz susjedne Demokratske Republike Kongo, Slobodna Dalmacija je razgovarala s Valentineom Mukokuom, novinarom Radija Icengelo.
Mukoku od početka prati slučaj naših državljana jer živi i radi u gradu Kitwe, drugom po veličini u Zambiji, udaljenom svega 64 kilometra od Ndole, gdje su četiri para zatočena i trebali su u trenutku našeg razgovora biti pušteni na slobodu i da im bude omogućena obrana sa slobode.
Rijetki slučajevi
Koliko su česti ovakvi slučajevi s posvajanjem djece iz DR Kongo u Zambiji?
– Ovakvi slučajevi su rijetki. U svojih 15 godina novinarskog rada susreo sam se s tek dva slična. U travnju 2019. policija Zambije uhitila je državljanina Konga na granici Zambije s Namibijom. Uhićeni je zatečen s devet osoba za koje se sumnjalo da su prokrijumčareni iz DR Kongo. Policija je tada pojasnila da su sve navodne žrtve pronađene s graničnim propusnicama koje su im omogućile ulazak iz DRC-a u zambijski pogranični grad Chililabombwe.
Koliko je odjeknuo slučaj hrvatskih državljana u zambijskoj javnosti i razlikuje li se i po čemu od ostalih?
– Slučaj osmero Hrvata Zambijci su dočekali u šoku. Pitali su se kako su Europljani, konkretno Hrvati, uspjeli posvojiti kongoansku djecu. Javnost želi znati kako su Hrvati posjedovali maloljetnike. Drugi su se pitali zašto afrička djeca već imaju hrvatske putovnice, imena i prezimena.
Javnost u Hrvatskoj relativno je kasno doznala za uhićenja svojih državljana, čak je prošlo nekoliko dana i tjedana od objave prve vijesti. Kako ste vi došli do informacije i kako je prošla objava?
– Za ovaj sam slučaj doznao sam 8. prosinca prošle godine. Tada je naša policija objavila izjavu za medije o privođenju osmero Hrvata zbog sumnje da su trgovali djecom. Prvu vijest u mediju za koji radim objavio sam upravo na temelju te policijske izjave.
Što je zambijskim vlastima najkontroverznije u slučaju uhićenih Hrvata?
Glavno pitanje je zakonitost sumnjivog posvojenja. Je li osmero Hrvata zakonito posvojilo četvero djece iz Konga? Osim toga, jesu li poštivani kongoanski zakoni o posvajanju?
Što je, po vašim informacijama, bilo presudno za njihovo uhićenje?
– Zambijski imigracijski odjel doveo je u pitanje vjerodostojnost dokumenata za posvojenje koje su izdali Hrvati, odnosno vlasti u vašoj zemlji. Imigracijski odjel u zambijskoj zračnoj luci u Ndoli pojasnio je da dokumenti izgledaju lažno.
Je li to za zambijske vlasti, ali i širu javnost, klasičan oblik trgovine djecom?
– Ovaj slučaj nije čest, pogotovo što se radi o djeci, pa se ne bih upuštao u kvalifikacije.
Hrvati su još početkom tjedna trebali biti pušteni iz pritvora i da im bude omogućena obrana sa slobode. Kada možemo očekivati početak suđenja i je li prerano prognozirati ishod s obzirom na to kako su slični slučajevi ranije završavali?
– Smatra se da je suđenje u ovom slučaju formalno započelo onog trenutka kada su tri svjedoka (dvije djelatnice hotela i imigracijska službenica, op. Z.Š.) svjedočila na sudu za prekršaje u Ndolu. Bilo je to 12. siječnja ove godine, da bi predmet potom bio odgođen do 23. siječnja, kada se očekuje nastavak suđenja.
Pod nadzorom
Zna li se što je s posvojenom djecom?
Djecu su pod nadzorom socijalne skrbi u jednoj ustanovi u gradu Ndola.
Što se ranije dogodilo s djecom iz Konga koja su se na ovaj način pokušala posvojiti? Je li iti jedno dijete vraćeno u Kongo ili su još u Zambiji?
– Nisam pratio takav sličan slučaj pa ne znam što se događalo s djecom.
Slučaj je već na sudu pa će tamo, vjerujem, biti i okončan. Sudovi bi trebali biti neovisni tako da sada politika ili diplomacija ne mogu utjecati na slučaj. Moguća kazna je zatvorska kazna najmanje tri godine. Ako slučaj, međutim, završi na Visokom sudu, moguća kazna može biti čak i do 30 godina ili doživotni zatvor.
Zakon je tu posve jasan i kaže da “osoba koja vrbuje, prevozi, prenosi, drži, prima ili pribavlja dijete, unutar ili preko teritorijalnih granica Zambije, u svrhu iskorištavanja, čini kazneno djelo i podložna je, prema osudi, kazniti se zatvorom u trajanju najmanje trideset godina i može biti kažnjena kaznom zatvora ili doživotnom kaznom”. Po istom zakonu, vrbovanje, prijevoz, premještanje, skrivanje ili primanje djeteta u svrhu izrabljivanja, bez dokaza sile, prijevare ili prisile, dovoljno je za utvrđivanje kaznenog djela trgovanja djetetom.