U svojoj knjizi Tadić je upozorio na desetke štetnih odluka koje su visoki predstavnici donijeli protiv Hrvata
U kolovozu je u mirovinu otišao Mato Tadić, višegodišnji sudac Ustavnoga suda BiH, bivši ministar pravosuđa, ugledni pravni autoritet. Sudjelovao je i u razgovorima o miru u Daytonu, svjedok je brojnih dramatičnih događaja, a u dva desetljeća u Ustavnom sudu donio je na stotine važnih odluka. Jedna od njih je i presuda po apelaciji Bože Ljubića. U svojoj knjizi upozorio je na desetke štetnih odluka koje su visoki predstavnici donijeli protiv Hrvata. Upravo kada je napustio Ustavni sud, visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH.
Kako ocjenjujete Schmidtovu odluku?
– Nakon što domaći političari, ni uz asistenciju međunarodnih predstavnika iz SAD-a i Europe, nisu uspjeli dogovoriti izmjene Izbornog zakona, kao ni minimalne izmjene Ustava BiH i Ustava Federacije BiH, kako bi se, prije svega, provele odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, moglo se i očekivati da će visoki predstavnik intervenirati koristeći bonnske ovlasti. Prvi korak bila je intervencija na Izborni zakon BiH u srpnju 2022. godine. Istina, ova intervencija bila je, prije svega, u cilju osiguranja integriteta izbora, prekršaja i financiranja izbora. Drugi korak, sa značajnijim izmjenama, očekivao se prije počinjanja izborne kampanje. No, to je, mislim s pravom, izostalo. Visoki predstavnik ocijenio je kako nije dobro intervenirati u vrijeme predizborne kampanje jer bi to bilo iskorišteno i skrenuta pozornost sa stvarnih pitanja i problema u društvu. Slijedila je odluka o amandmanima na Ustav Federacije i Izborni zakon BiH u večernjim satima 2. listopada, nakon zatvaranja biračkih mjesta, tako da ovi amandmani nikako nisu mogli utjecati na volju birača. Pozdravljam odluku visokog predstavnika. Mislim kako je njome poslao jasnu poruku političarima u BiH; imali ste puno vremena da sami postignete dogovor, ali niste to uradili. Federacija je četiri godine u blokadi. U cilju vladavine prava i razvoja daljnjih demokratskih procesa u državi, približavanja euroatlantskim integracijama, morao sam reagirati kako bih otkočio procese koje vi očito niste spremni otkočiti. Također, mislim kako je ovim poslao i drugu poruku; ako i dalje bude opstruiran daljnji proces demokratizacije društva, vladavine prava i rješavanja temeljnih problema u funkcioniranju države/entiteta, bit ću prisiljen ponovno reagirati, bez obzira na vaše kritike.
Je li ovom odlukom visoki predstavnik pogodovao Hrvatima, kako se to može čuti iz političkog Sarajeva?
– Čim je odluka objavljena, reakcije iz političkog Sarajeva bile su da su amandmani u interesu Hrvata i da su pogodovali samo jednoj političkoj opciji. To je potpuno netočno. Nakon malo bolje analize amandmana na Ustav Federacije BiH, nedvojbeno proizlazi sljedeće:
– amandmanima se ide prema deblokiranju sustava vlasti u Federaciji, i to: zakonodavne, dijela izvršne i izbora sudaca Ustavnog suda FBiH i Vijeća za vitalni nacionalni interes;
– sužava se krug pitanja za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa;
– razdvaja se prilikom distribucija dužnosti – politika od pravosuđa;
– traži se veće uključivanje mladih u društvene procese.
To sigurno nije u interesu jednog naroda ili jedne stranke, nego svih. Naime, ne treba zaboraviti da izvršna vlast u Federaciji četiri godine funkcionira