Ovaj Zakon se pokušava usvojiti još 2015. godine. Prijedlog Zakona je osim financijske konsolidacije predvidio i restrukturiranje javnih zdravstvenih ustanova. Izaslanik u Domu naroda FBiH damir Džeba u razgovoru za Dnevnik.ba je rekao kako smatra kako je ovakav Zakon trebalo i ranije donijeti jer bi onda ranije na sustavan način pomogli sustavu zdravstva, stabilizirali poslovanje zdravstvenih ustanova te u konačnici došlo do poboljšanja zdravstvenih usluga.
“Zasjedanje i rasprava po ovoj točki nije na početku išla u pravcu nepristrane analitike, iznošenja činjenica i argumenata nego se odvela na područje teritorijalne da ne kažem nacionalne pripadnosti pa smo imali javno izgovorene stavove kako ovim zakonom pacijent iz Hercegovine dva ili tri puta je vrijedniji nego pacijent iz Bosne. Posebice je ‘meta’ bila Sveučilišna klinička bolnica Mostar te razmetanje teškim riječima i kvalifikacijama zašto i tko je napravio tolika dugovanja u SKB Mostar, namjerno zanemarujući činjenice iz revizorskih izvješća kako je SKB Mostar izvršavala razne zdravstvene usluge i zahvate a da ih nije naplatila”, istaknuo je Džeba
Izaslanici, većinom bošnjački, koji su zastupali ideju da ne treba financijski konsolidirati zdravstvene ustanove u FBiHi i da će glasati protiv ovog Zakona, dodao je, na sjednici su osviješteni te ih se još jednom podsjetilo kako FBiH godinama radi razne vrste financijskih konsolidacija.
“Tako imamo financijske konsolidacije rudnika, željeznica i javnih gospodarskih društava gdje su potrošene milijarde za uvezivanje radnog staža i pokrivanje lošeg i nesolidarnog poslovanja. Jasno je gdje se teritorijalno nalaze ova poduzeća i tko im sjedi u upravama. Veliko pitanje je je li igdje bilo uspješne financijske i strukturne konsolidacije u navedenim javnim poduzećima. Bez obzira na tendenciozne rasprave i neutemeljene konstrukcije ipak je bilo razumnih izaslanika koji su uvažili potrebu donošenja ovog Zakona jer već duže vrijeme postoji nužnost za financijsku konsolidaciju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH koje imaju višegodišnje negativno poslovanje”, rekao je.
Financijskom analizom poslovanja javnih zdravstvenih ustanova utvrđeno je pak kako one s 31. prosinca 2020. godine bilježe ukupna dugovanja od 438,7 milijun KM, a samo u 2020. godini, godini pandemije, je napravljeno 203,1 milijun obveza.
“Zakon je vrlo jasan i precizan u kontekstu ispunjavanja obveza u roku od deset godina, donošenja plana i programiranja financijske konsolidacije odnosno otplata dugova te ukoliko je potrebno i restrukturiranja same zdravstvene ustanove. Hvala svi izaslanicima u Domu naroda Parlamenta FBiH koji su dali potporu ovom Zakonu i kroz raspravu i na glasovanju”, istaknuo je Džeba
Fokus rasprave stavljen je na članke 20. i 21. koji utvrđuju iznose sredstava za zdravstvene ustanove kako slijedi:
Izdvaja se tako za Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar 60 milijuna, za Klinički centar univerziteta u Sarajevu 30 milijuna KM te Univerzitetski klinički centar Tuzla 30 milijuna KM.
Dinamika isplate sredstava sveučilišnim-kliničkim bolnicama određuje se u skladu s Programom financijske konsolidacije i/ili restrukturiranja i raspoloživim sredstvima u Proračunu, a najduže u naredne tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona.
Kao podršku u procesu restrukturiranja i sanacije u županijskim i općim bolnicama izdvojit će ukupno se 105 milijuna KM.
wpDiscuz
