U Bosni i Hercegovini više od 300 osoba čeka na radnu vizu za Njemačku gdje žele obavljati poslove radnika u oblasti zdravstvene njege. Kako sve više liječnika s područja Balkana odlaze u inozemstvo, zemlje regije suočavaju se s rizikom manjka liječnika i specijalista.
Prema podacima Medicinskog univerziteta u Beogradu, svake godine oko 500 ljudi položi specijalistički ispit, ali mnogi od njih odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim plaćama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, odljev liječnika i medicinskih stručnjaka iz BiH utrostručio se u zadnje tri godine. U najnovijem izvješću navodi se da broj liječnika u Federaciji BiH iznosi 173 na 100.000 stanovnika. Kako je Hrvatska 1. srpnja postala članica Europske unije (EU), liječnicima iz ove zemlje otvoreno je veliko tržište poslova. Hrvatski liječnici najčešće odlaze u Švedsku, Finsku, Dansku i u dvije savezne pokrajine Njemačke – Baden Wurttemberg i Hamburg. Njemačka ima potpisan sporazumom o posredovanju i privremenom zapošljavanju sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.
Na oglase za posao u Njemačkoj mogu se prijaviti i zaposleni i nezaposleni kandidati. Prednost će imati kandidati koji poznaju njemački jezik na razini B1 i više. Svi kandidati moraju položiti stručni ispit i nostrificirati diplomu. Otvaranje pozicija zavisi od deficita u Njemačkoj, odnosno njemački poslodavci mogu zaposliti strance jedino ako nemaju dovoljno kandidata iz svoje zemlje. U Njemačkoj je trenutno zaposleno 20 milijuna ljudi, od čega je oko 2,2 milijuna stranaca. Plaće liječnika specijalista u Njemačkoj iznose između 3000 i 3750 eura, dok su u zemljama zapadnog Balkana plaće i do pet puta manje. Tako u Srbiji prosječna plaća liječnika specijaliste iznosi oko 500 eura, dok liječnici u BiH primaju plaću od oko 700 eura.
U Crnoj Gori liječnici su u prosjeku plaćeni oko 550 eura mjesečno, a u Makedoniji oko 650. Bračni partner i djeca vlasnika “Plave karte EU” mogu dobiti dozvolu boravka bez predočavanja dokaza o poznavanju njemačkog jezika. (Večernji list)
wpDiscuz