Nedostatak očinske ljubavi često kćerke navodi na promiskuitet u kasnijim godinama, ili u najmanju ruku lascivno, provokativno ponašanje.
Istraživanja pokazuju da su prvih 7 godina života najvažnije.
Djeca koja u tim godinama ne dobiju klasičan odgoj bit će naprosto drugačija od klasično odgojene djece.
Nives Celzijus je imala sve samo ne tipično djetinjstvo. Ono je potpuno odredilo njen put.
Inteligentna, no neopterećena dokazivanjem na tom polju, već je od ranih godina bila “isprojektirana” za život koji danas živi.
I nije ona jedina takva. Većina koja čita ovaj tekst već je u ranim godinama bila predodređena na svom putu. U svom habitusu i sustavu vrijednosti.
Nives Zeljković rođena je 18. prosinca 1981. u Zagrebu. Majka joj se zove Mira, a otac Spaso Čanković, živi u Sloveniji, piše knjige i dao si je umjetničko ime Anej Sam. Roditelji su se razveli prije nego se rodila. Otac je doznao da ima kćer kad je Nives imala 18 mjeseci. Njezino je djetinjstvo prožeto traumama.
U svojoj autobiografiji “Gola istina” optužila je oca da ju je seksualno uznemiravao i kao desetogodišnju djevojčicu. Tvrdi da ju je već tada svojim prijateljima predstavljao kao svoju ljubavnicu. S ocem se tijekom odrastanja tek ponekad sastajala jer ga je, priznala je, prezirala. Njega krivi i za svoju drugu veliku traumu. Navodno su je zbog njegovog prezimena tijekom Domovinskog rata vršnjaci maltretirali i ponižavali, nazivali pogrdnim imenima.
Njezin otac pak tvrdi i kako se nakon jedne svađe s Nivesinom majkom povukao te ih nije viđao nekoliko godina, da bi se opet javio kada je vidio Nives u jednoj televizijskoj reklami. Zamjerao je majci što je od malih nogu priprema za starletu, tvrdi da Nives kao dijete u ruci nikad nije imala slikovnicu nego modne časopise, a s 13 godina je šetala našminkana, u minicama i štiklama.
Nakon toga su se par puta vidjeli, ali kako je vidio da nema nikakvog utjecaja na Nives, opet je između kćeri i oca došlo do prekida. No za navode u njezinoj knjizi tužio ju je za klevetu i dobio parnicu, a sud je odlučio da Nives mora uplatiti 40 prosječnih hrvatskih dnevnica u državnu blagajnu.
Nives za sebe kaže da je vrlo emotivna osoba koja ima neke zdravstvene probleme (astma). Kao djevojka je radila kao manekenka i foto-model. Pokazala je grudi za časopis Playboy po kojima je postala slavna i kojih se ne srami. Slikala se za taj časopis ocu u inat, znajući da on mrzi takve stvari. Očevo zlostavljanje majci je otkrila tek kada je odrasla. Nives danas, kako kaže, više nije u kontaktu s njim, niti je zanima šta se s njim događa.
Okušala se i kao pjevačica, voditeljica, a pohađala je i satove glume želeći se isprobati i na tom polju. Kao pjevačica se prvi puta pokazala u spotu Mladena Burnaća “Ne zovi mala policajce” te je odmah poslije toga uz pomoć Zrinka Tutića snimila i svoj prvi album “Cura Moderna”. Tada je osmislila i umjetničko ime Nives Celzijus.
Priznala je da ju je kad je imala 16 godina silovao tadašnji igrač Dinama i da zbog toga ima traume cijeli život no nije otkrila i njegovo ime. U Beogradu je potom živjela dvije godine, a tablodi su je u to vrijeme povezivali s mnogo srpskih nogometaša (od kojih je s jednim bila u vezi) i srpskih mafijaša što je do danas ostalo neslužbeno. Po povratku u Zagreb snimila je pjesmu “Na koljena” koja je postala hit.
U lipnju 2005. udala se za nogometaša Dinu Drpića. Nives i Dino roditelji su sina Leonea i kćeri Taishe. Turbulentni je brak izdržao njegove kockarske dugove, financijske slomove, poreznu listu srama pa i transparent izvješen na maksimirskom sjeveru “Svi ju je*u, a ti je ženiš”. Iako se 2012. činilo da je njihovoj idili došao kraj (jer su uredali napisi o razvodu, a Nives je i sama status na društvenoj mreži promijenila u – slobodna), njih dvoje još se drže u braku.
Dok je Dino igrao u njemačkom drugoligašu Karlsruhe, Nives je svojim seksi kolumnama u internet izdanju Bilda postajala sve popularnija. Dobila je i ponudu za voditeljsku ulogu u jednoj emisiji koju bi joj u potpunosti prilagodili. No u tom slučaju bi se trebala intenzivnije baciti na učenje njemačkog jezika, na što Nives nije bila spremna.
Nudili su joj emisiju bez obzira što ne govoriti savršeno njemački jezik, no Nives je odbila. Bojala se da će se kao voditeljica s lošim njemačkim loše prezentirati. Njemački su ih tabloidi prozvali hrvatskim Beckhamima.
Autobiografsku knjigu “Gola Istina” napisala je 2008. godine i za nju je, kao za najprodavaniju knjigu u Hrvatskoj te godine, trebala dobiti nagradu Kiklop. Zbog njezine ne tako blistave prošlosti odlučeno je ukinuti nagradu kad se već nije moglo izbjeći uručenje. Nives je tada podigla sudsku tužbu.
Godine 2013. Županijski sud u Puli presudio je da se autorici Nives Zeljković i njezinoj izdavačkoj kući mora dodijeliti nagrada Kiklop – statua i pripadajuća diploma na javnoj dodjeli. Od strane Sajma knjiga u Puli medijima je stigla obavijest da su joj Kiklopa poslali poštom.
wpDiscuz
