Američka administracija odredila je bivšeg izaslanika za zapadni Balkan Matthewa Palmera za nadziranje izborne reforme u Bosni i Hercegovini. Ona bi trebala biti završena do kraja ove godine – kako bi se izbori 2022. održali prema novom izbornom zakonu. Očekuje se da će omogućiti svakome narodu izbor legitimnih predstavnika.
Koplja u izbornoj reformi lome se oko izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda u federalnom parlamentu. Željko Komšić već je tri puta biran većinskim glasovima Bošnjaka za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Na to su uzaludno upozoravali hrvatski političari. Tek kad je novi visoki predstavnik Christian Schmidt nedavno to rekao, postalo je jasno da je takva praksa neodrživa.
-Svjedočimo da i u bošnjačkoj politici sazrijeva jedno uvjerenje da je važnije za BH spašavati BiH, čuvati BiH nego spašavati vojnik Ryana, pardon Komšića, kaže Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskoga narodnog sabora BiH.
Izborna reforma dio je Sporazuma o Mostaru koji je donio izbore gradu na Neretvi nakon 12 godina i Mostar je počeo funkcionirati.
-Mostar je primjer razumijevanja i postizanja dogovora između različitih zajednica i svatko može biti primjer cijeloj Bosni i Hercegovini, ističe Ekaterina Dorodnova, zamjenica voditelja Misije EU-a u BiH.
Mario Kordić, gradonačelnik Mostara, ističe da bi mu bilo žao da pozitivna atmosferu i sve što su uspjeli u zadnjih 7-8 mjeseci od izbora u Mostaru dođe u pitanje zbog nezavršena čitavog procesa.
Predsjednik Hrvatskog narodnog saveza BiH Dragan Čović najavio je završne razgovore o izbornoj reformi s međunarodnim dužnosnicima koji su i svjedoci Sporazuma o Mostaru već do kraja rujna.
-Modeli izbornog zakonodavstva i Predsjedništva i Doma naroda, ono što je krucijalno u smislu legitimnog predstavljanja, ali i provede i Suda u Strasbourgu i Ustavnog suda su na stolu, kazao je.
Veliku ulogu u traženju reformskog puta i prava Hrvata u BiH odigrala je svakako i Republika Hrvatska.
-Želimo da se poštuje jednakopravnost svih konstitutivnih naroda. To je stav RH, koju izražava Vlada RH, Predsjednik RH, i onda naravno da to čini i hrvatska diplomacija u svakodnevnim kontaktima, naglašava Davor Ivo Stier, zastupnik u Saboru Republike Hrvatske.
Nakon svih blokada nakon nametnute odluke Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida, BiH je opet pred burnom političkom jeseni i povećanim zanimanjem međunarodne zajednice./HRT/HMS/