Ključno političko pitanje u Bosni i Hercegovini je Izborni zakon, a raspetljavanje tog Gordijevog čvora je najveći izazov za domaće političare, ali i za međunarodnu zajednicu.
U diplomatskim krugovima ozbiljno se razmišlja o opciji da visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona piše Klix.
Sudeći prema postojećoj političkoj konstelaciji, usljed potpune blokade rada državnih institucija, koje instruira prije svega SNSD, jer negoduje zbog Inzkovog zakona o zabrani negiranja genocida te negira Christiana Schmidta kao visokog predstavnika, teško je očekivati skori dogovor o Izbornom zakonu
Mnogi rokovi za izmjene tog zakona su davno probijeni. Da li će i u kojem opsegu to biti i porvedeno znat će se do kraja godine.
Pa nek izazove. Sve je to prirodno. Ne treba prisiljavati bilo kog na bilo što , što taj netko nije. Ako se netko želi raznijeti bombom zato što onome drugome više ne može krasti krave, bujrum. Sve je to proces pobogu.
— Jan Palach (@IurkovJan) September 7, 2021
Ispipavanje terena i potencijalnih reakcija
Klix.ba neslužbeno saznaje kod diplomatskih izvora da se razmišlja i o opciji nametanja odredbi Izbornog zakona pa se trenutno ispituje teren o potencijalnim reakcijama koje bi uslijedile.
Razmišlja se u smjeru nametanja Izbornog zakona koji ne bi u potpunosti išao u prilog zahtjevima HDZ-a, ali bi im većinski odgovarao.
Procjene su da bi probosanske stranke i generalno javnost očekivano pokazali negodovanje te se procjenjuje do koje mjere bi to nezadovoljstvo išlo.
Stranci se trenutno raspituju odakle bi mogao biti najveći izvor negodovanja i potencijalne pobune.
Čak se ide na kartu paralele i zaključaka da su “Bošnjaci dobili Inzkov zakon“, pa bi se moglo ići u izmjene Izbornog zakona koji tom narodu i neće ići u potpunosti u prilog.
Kako nam je rečeno, međunarodna zajednica bi bila zadovoljna ako bi negodovanje na takav potez bilo u rangu negodovanja srpskih stranaka na Inzkov zakon.
Koliko god ovaj scenarij bio teško zamisliv ili čak porovodiv, evidentno je da se u međunarodnim krugovima razmišlja i o ovoj opciji.
I stranci su umorni od vječnih tenzija i blokada pa mnogi razmišljaju o imperativu rješavanja pitanja Izbornog zakona, makar i kroz nametanje.
Računica je da bi se na taj način umirio HDZ, a dobrim dijelom i SNSD, a da bi se istrpjela pobuna SDA i ostalih stranaka.
Ne treba isključiti ni opciju da bi nametanje ovog zakona predstavljalo alibi za one koji bi bili spremni na popuštanje i kompromis i da bi takvo nešto jedva dočekali.
Visoki predstavnik je tek prije nekoliko dana konkretno komentirao detalje koji su sporni u vezi s Izbornim zakonom.
Pa je tako istakao pitanje izbora člana Predsjedništva konstatujući da Komšića biraju većinski Bošnjaci, ali da se i Hrvatima mora omogućiti da se osjećaju zastupljenima, kako sve ne bi završilo nekim oblikom bojkota izbora.
Schmidtova Pandorina kutija
Interesantno je da Schmidt nije naglasio problem zašto presude europskog suda za ljudska prava u Strazburu nisu implementirane, zbog čega su diskiminirani i predstavnici nacionalnih manjina, ali i Bošnjaci iz Republike Srpske ili Srbi iz Federacije BiH. Također nije komentirao ni možda ključni problem, a to je izbor delegata u Dom naroda FBiH.
Otvori li Schmidt Pandorinu kutiju nametanjem izmjena Izbornog zakona, u potpunosti je neizvjesno šta bi to sve polučilo. Gotovo je nemoguće da se izvrše izmjene Izbornog zakona bez djelimičnih izmjena i Ustava BiH, ali i Ustava FBiH.
Neminovno će Izborni zakon biti vatreno krštenje za Schmidta u bilo kojem scenariju, a njegovi potezi bi do kraja godine mogli ogoliti svu politiku i planove za ovu državu.
Ne treba isključiti ni utjecaj predstojećih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, gdje ljevičarski SPD enormno raste i sada je glavni favorit za poziciju kancelara.
S druge strane Schmidtova stranka CSU je do sada bila redovni koalicioni partner CDU-a, a eventualni uspjeh SPD-a i dolazak za kancelara Olafa Scholza mogao bi odrediti i podršku za eventualne Schmidtove poteze u BiH, zaključuje klix.
wpDiscuz
