Znanstvenici su otkrili da je epidemija koronavirusa harala u istočnoj Aziji prije više od 20.000 godina, piše agencija dpa.
Tragovi epidemije pronađeni su u genima stanovnika tog područja, kazali su.
U zadnjih 20 godina, dogodile su se tri velike epidemije koronavirusa.
To su SARS (Teški akutni respiratorni sindrom), koji se pojavio u Kini 2002. i usmrtio više od 800 ljudi, zatim MERS-CoV (Bliskoistočni respiratorni sindrom) koji je usmrtio više od 850 ljudi te SARS-CoV-2 koji je izazvao pandemiju covida-19 koja je do sada usmrtila više od 3,8 milijuna ljudi.
Ali novo istraživanje evolucije ljudskog genoma otkrilo je da je još jedna velika epidemija koronavirusa izbila prije puno tisuća godina.
Profesor
Profesor Kirill Alexandrov, sa Sveučilišta u Queenslandu, bio je dio tima znanstvenika sa Sveučilišta u Arizoni, Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu i Sveučilišta u Adelaideu.
“Moderni ljudski genom sadrži evolucijsku informaciju koja seže desecima tisuća godina u prošlost, kao kada proučavajući godove drveta otkrivate uvjete koje je doživjelo rastući”.
Znanstvenici su koristili podatke iz projekta “1000 Genomes Project”, najvećeg javnog kataloga ljudskih genetskih varijacija, i proučili promjene u genima koji kodiraju proteine koji stupaju u interakciju s virusom SARS-CoV-2.
Tada su sintetizirali i ljudske i SARS-CoV-2 proteine, ne koristeći žive stanice, i pokazali da izravno stupaju u interakciju, te da je opstao mehanizam kojima se koronavirusi koriste da bi napali stanice.
“Računalni znanstvenici u timu primijenili su evolucijsku analizu podataka o ljudskom genomu kako bi otkrili dokaze da su preci ljudi iz istočne Azije doživjeli epidemiju bolesti izazvanu koronavirusom sličnu covidu-19”, rekao je Alexandrov.
Ispitanici su bili porijeklom iz područja koja danas pripadaju Kini, Japanu, Mongoliji, Sjevernoj Koreji, Južnoj Koreji i Tajvanu
“Većim uvidom u drevne virusne neprijatelje možemo razumjeti kako su se genomi različitih ljudskih populacija prilagodili virusima koji su nedavno priznati kao značajni pokretači ljudske evolucije”, dodao je.
“Drugi važan rezultat ovog istraživanja je mogućnost identificiranja virusa koji su izazvali epidemiju u dalekoj prošlosti i mogli bi je izazvati u budućnosti”, kazao je.
“To nam u načelu omogućuje da sastavimo popis potencijalno opasnih virusa i razvijemo dijagnostiku, cjepiva i lijekove u slučaju da se vrate”, zaključio je.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Current Biology.
, sa Sveučilišta u Queenslandu, bio je dio tima znanstvenika sa Sveučilišta u Arizoni, Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu i Sveučilišta u Adelaideu.
“Moderni ljudski genom sadrži evolucijsku informaciju koja seže desecima tisuća godina u prošlost, kao kada proučavajući godove drveta otkrivate uvjete koje je doživjelo rastući”.
Znanstvenici su koristili podatke iz projekta “1000 Genomes Project”, najvećeg javnog kataloga ljudskih genetskih varijacija, i proučili promjene u genima koji kodiraju proteine koji stupaju u interakciju s virusom SARS-CoV-2.
Tada su sintetizirali i ljudske i SARS-CoV-2 proteine, ne koristeći žive stanice, i pokazali da izravno stupaju u interakciju, te da je opstao mehanizam kojima se koronavirusi koriste da bi napali stanice.
“Računalni znanstvenici u timu primijenili su evolucijsku analizu podataka o ljudskom genomu kako bi otkrili dokaze da su preci ljudi iz istočne Azije doživjeli epidemiju bolesti izazvanu koronavirusom sličnu covidu-19”, rekao je Alexandrov.
Ispitanici su bili porijeklom iz područja koja danas pripadaju Kini, Japanu, Mongoliji, Sjevernoj Koreji, Južnoj Koreji i Tajvanu
“Većim uvidom u drevne virusne neprijatelje možemo razumjeti kako su se genomi različitih ljudskih populacija prilagodili virusima koji su nedavno priznati kao značajni pokretači ljudske evolucije”, dodao je.
“Drugi važan rezultat ovog istraživanja je mogućnost identificiranja virusa koji su izazvali epidemiju u dalekoj prošlosti i mogli bi je izazvati u budućnosti”, kazao je.
“To nam u načelu omogućuje da sastavimo popis potencijalno opasnih virusa i razvijemo dijagnostiku, cjepiva i lijekove u slučaju da se vrate”, zaključio je.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Current Biology.