Muslimani večeras širom svijeta pa tako i naši muslimani obilježavaju jednu od najvažnijih noći u islamskom kalendaru, noć Lejletu-l-kadr, najodabraniju noć u godini, “vrjedniju od tisuću mjeseci”.
Lejletu-l-kadr se obilježava u svim džamijama Hercegovine.
Ova noć nalazi se u posljednjoj trećini ramazana, najodabranijeg mjeseca islamskog kalendara koji je na izmaku.
Tada većina vjernika noći provodi u pokori i molitvama, ali isto tako i u itikafu, (stalnom boravku u džamiji ili mesdžidu(bogomolja koja nema minaret) u pokori i molitivi, slijedeći primjer posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, s. a. w. s., koji je i sam tako provodio posljednju trećinu ramazana.
Hadisi poslanika Muhammeda, s. a. w. s., jasno ukazuju na to da je noć Lejletu-l-kadr skrivena u posljednjoj trećini mjeseca ramazana i to u neparnim noćima čije su vrijednosti mnogobrojne i višestruke.
Ta noć je posebno značajna jer je u njoj počela objava Kur’ana u kojem je opisana stvarna vrijednost te noći po kojoj je i nazvana sura El-Kadr:
“Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr, a šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od tisuću mjeseci, meleci i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane”. (El-Kadr 1-5)
Prenosi se da je Muhammeda, s. a. w. s., rekao da je noć Kadr “vedra i blaga noć, ni vruća ni hladna, a u njeno jutro sunce izlazi slabo i rumeno”, kako bi je vjernici bolje mogli prepoznati, a sve do zore s neba ne padne nijedna zvijezda.
U toj noći vjernici upućuju iskrene dove, želje, nade te traže oprost od Uzvišenog Gospodara jer hadisi prenose kako će “onom ko provede noć Kadr u ibadetu, biti oprošteni prošli grijesi” i pod čijim okriljem je “spas sve dok zora ne svane”. Prenosi se kako se u toj noći meleki spuštaju u velikom broju tako da njihov broj premašuje broj kamenčića na Zemlji.
Noć Kadr odnosno noć odredbe (arapski “kadr”) nazvana je jer se vjeruje da te noći određuju i zapisuju odredbe svim Božijim stvorenjima za narednu godinu. Mnoštvo je načina činjenja ibadeta u Noći kadra, počevši od zikra (sufijsko poniranje u Allahu, konteplacija, nešto slično meditaciji), dova (molitva), učenja Kur’ana te pokajanja i traženja oprosta.
Džibril (arapski جبريل nekad nazivan i Jabril) je islamski naziv koji odgovara malahu Gavrielu u židovstvu i anđelu Gabrijelu u kršćanstvu. Prema vjerovanju muslimana, Džibril je prenio Kuran Muhamedu Smatra ga se najistaknutijim melekom.
Njegov je prvotni zadatak prenositi Božje poruke njegovim poslanicima, te pratiti meleka Azraela (Melek smrti) kad ovaj treba preuzeti dušu osobe koja je umrla. Kao i Gabrijel u kršćanstvu, tako i Džibril izvješćuje Mariju (arapski: Marijam) da će začeti Isu (u kršćanstvu: Isus).
Muslimani vjeruju da je Džibril pratio Muhameda prilikom njegova uzlaska u nebo, Miradža, gdje je Muhamed susreo prethodne Božje poslanike i bio poučen o islamskoj molitvi. U islamu se također vjeruje da Džibril silazi na zemlju u noći Lajlat-ul-Kadr (Noć sile), u zadnjih deset dana svetog mjeseca Ramazana.
wpDiscuz
