ODMAH nakon jakog potresa 22.3.2020. koji je pogodio Zagreb Josip Atalić, profesor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu i koordinator pri Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo, okupio je statičare koji su krenuli u obilazak zgrada i kuća koje su pogođene potresom, obavljali su brzi pregled i dijelili naljepnice po kojima se vidjelo je li stambeni objekt uporabljiv ili ne ili pak privremeno neuporabljiv.
Nije postojao nikakav plan u slučaju potresa već su se, kaže, sami organizirali. Sve do lipnja obilazili su zagrebački teren i radili od 6 do 22 sata, a sve to volontirajući, bez da im se to dosad platilo, već su utrošili svoje vrijeme i novac za dolazak na potresom pogođena područja kako bi građanima pomogli. Isto su napravili i kad je razoran potres pogodio Petrinju, Glinu, Sisak i okolna sela.
Vlada RH je tek na sjednici 30. prosinca 2020. donijela Zaključak o naknadi volonterima koji rade na stručnoj procjeni uporabljivosti građevina na potresom pogođenim područjima prema kojem se osiguravaju sredstva u državnom proračunu za isplatu naknade putnih troškova i dnevnica za volontere.
Atalić: Ovaj tjedan je ključan za obilazak zgrada i kuća
Već tjedan dana obilaze područja Sisačko-moslavačke županija koja su teško stradala, a neka i u potpunosti u razornom potresu 6.2 prema Richteru koji je prije točno tjedan dana pogodio Petrinju, Glinu i Sisak.
S Atalićem, koji je voditelj tima stručnjaka za provjeru statike zgrada, razgovarali smo o cjelokupnoj situaciji, a on je posebno istaknuo da je narednih tjedan dana ključno da se obiđe što veći broj objekata te se osvrnuo na volontiranje.
“Većina statičara je do 11. siječnja na godišnjem i svoje slobodno vrijeme su iskoristili kako bi došli u Petrinju, Sisak, Glinu i okolna naselja i provjerili statiku zgrade te dali svoje stručno mišljenje. Od idućeg tjedna većina se mora vratiti na svoje poslove i teško da će moći izbivati s njih, tako da više neće moći u tolikom broju obilaziti objekte kojih je puno. Situacija na terenu je gadna, radi nam puno ljudi, imamo oko 800 volontera, a do danas 19.233 prijava. U Zagrebu smo nakon potresa u ožujku imali 25.000 prijava, a sad ih tamo imamo 200 prijava. Već smo odradili oko 6500 pregleda objekata, zgrada i kuća na području Banovine i to je već velika brojka. Ovaj tjedan nam je ključan pa sad iskorištavamo vrijeme da što više odradimo. Mi smo volonteri, nismo ništa plaćeni niti smo tražili da nas se plati, već jedino želimo ljudima pomoći svojim znanjem”, rekao je Josip Atalić u razgovoru za Index.
Na fotografiji jedna od mnogobrojnih statičarki na terenu u Petrinji
S čim se sve susreću na terenu
Na stranicama Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo čiji je Atalić koordinator svakodnevno se ažuriraju podaci o broju odrađenih statističkih pregleda objekata u Banovini i tome koje su naljepnice ti objekti dobili.
Od 6500 pregleda objekata (do pisanja ovog članka) na području Banovine, njih oko 1300 je dobilo crvenu naljepnicu i ti su objekti neuporabljivi.
Progovorio je i o tome s čim se sve susreću na terenu.
“Svaka pukotina je svakom čovjeku najveća na svijetu, ovdje volontira skoro 800 inženjera, svjesni smo da tu ima svega, da to nisu sve vrhunski pregledi, ali opet oni bolje znaju nego građani. Svaki savjet statičar je od velikog značaja. Problem je što mi nismo prepoznati kao HGSS, pa su ljudi dosta zbunjeni, nekima nije jasno procjenjujemo li mi štetu kako bismo dobili isplatu ili procjenjujemo sigurnost boravka u tom objektu. Neki ljudi znaju i negativno reagirati kad dođemo. No mi smo tu da im damo savjet je li im stambeni objekt siguran za živjeti ili ne, oni nisu obvezni nas slušati, no mi dajemo sve od sebe kako bismo im pomogli da budu sigurni”, ispričao nam je Atalić.
U Petrinji i okolnim mjestima gotovo duplo više statičara nego u Zagrebu, a razlog nije u jačem potresu
A mjesecima već ne staju s poslom, kako on, tako i njegovi kolege statičari. U Zagrebu ih je radilo oko 450, sad ih je oko 800, što je skoro pa dvostruko više.
“U vrijeme potresa u Zagrebu ljudi su se još jako bojali zbog korone, bio je kompletan lockdown, dok se sad slabije boje pa ih je više došlo na teren. Može se reći da općenito ne stajemo s poslom od ožujka. Preglede u Zagrebu smo završili u lipnju, no neke podatke smo dopunjavali sve do rujna, dok smo paralelno educirali stručnjake”, kazao nam je Atalić.
“Potres otkrio puno manjkavosti”
Navodi kako je potres razotkrio puno manjkavosti od prije.
“Kod nas je pitanje potresa veliki problem, Talijani su se nakon potresa imali 10 godina edukacije o tome kako se u potresima ponašaju zidane zgrade, dok smo mi zaboravili na te zidane zgrade, a inženjeri nemaju previše iskustva u tome. Mi smo od zagrebačkog potresa koji je bio 22. ožujka, svakog 22. u mjesecu organizirali i ciklus predavanja s kolegama iz Italije”, rekao nam je Atalić.
On je s kolegama s Građevinarskog fakulteta u Zagrebu Marijom Urošem i Martom Šavor Novak izradio i studiju Rizik od potresa u Hrvatskoj. U suradnji s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom i Državnim zavodom za statistiku posebno su analizirali situaciju u Zagrebu, za koji su razradili najgori mogući scenarij. Uz to, Atalić je zajedno s kolegama s Građevinskog fakulteta, a u okviru EU projekta Matilda, boravio u Italiji gdje su im njihovi stručnjaci koji su imali iskustva s brojnim potresima, prenosili svoja iskustva, a nastavili su to sve do danas.
Atalić nam je rekao da su u Italiji imali konkretne vježbe na kojima su stjecali praktičko iskustvo.
Imaju poruku za javnost
“Jedna poruka koju želimo uputiti javnosti je da smo mi volonteri koji dajemo svoje znanje na raspolaganje građanima, oni ga mogu ili ne moraju iskoristiti, mi nismo dio globalnog sustava, već volonteri koji su odmah izašli na teren kako bismo građanima rekli je li sigurno u njihovom stanu ili kući živjeti ili ne. Ljudima zna biti dosta dramatično kad dobiju crvenu naljepnicu jer misle da ćemo im rušiti kuću. Voljeli bismo postići to da smo prepoznatljiviji, da građani znaju što se radi, da kad dođemo da smo ti koji dajemo procjenu koja znači određene stvari. Kad dajemo crvenu naljepnicu, to znači da bi u slučaju novog potresa bilo jako opasno boraviti u tom objektu, no na kraju je njihova odluka hoće li nas poslušati”, rekao nam je Atalić.
Pitali smo ga i kako komentira jaki potres na području Banovine.
“Lagat ću kad bih rekao da me takav potres iznenadio, no nadao sam se da ga neće biti. Međutim, jako me iznenadila njegova jačina. Očekivali smo seizmičke aktivnosti, ali nismo tako jak potres”, kazao je.
Nakon potresa su seizmolozi odmah krenuli upozoravati da bi daleko jači potres od onog iz ožujka mogao pogoditi i glavni grad Hrvatske, što je među stanarima Zagreba izazvalo paniku da bi centar grada mogao nestati.
Što je važno kod potresa?
“Teško je reći bi li centar sravnio sa zemljom, vjerojatno to ne bi bila ravna njiva, no te su zgrade u centru oštećene od prijašnjeg potresa. Iako su one građene u bloku pa malo drže jedna drugu, tako da je teško j reći bi li centar nestao. Ako je potres od 5.5. u centru napravio tako velika oštećenja, možete pretpostavljati što bi napravio onaj preko 6, no koja razina oštećenja bi nastala, to je vrlo teško reći. Kad usporedimo ove kuće po Petrinji, Glini, okolnim selima, one se totalno različito ponašaju prilikom djelovanja potresa. Zapravo puno toga ovisi o tlu, i ovdje su neke kuće bolje prošle, ne samo radi gradnje, već i radi tla na kojem se nalaze. Puno je tu uvjeta koji odlučuju o tome koliko će koja građevina stradati u potresu”, rekao nam je Atalić, navodeći kako je važno statički učvrstiti kuće i zgrade i tako se zaštititi od razornosti potresa.
Zgrade od armiranog betona, kaže, neće se srušiti, no one zidane od cigle imaju daleko veće predispozicije da ih potres uništi.
wpDiscuz
