Na jugu Hercegovine, u tipičnom kraškom ambijentu sa lijeve strane rijeke Neretve, smješteno je Hutovo blato.
Mjesto čijim vodama možete ploviti i uživati u vodenom polju žutih i bijelih lopoča. Mnoštvo ptica sigurno će vam oduzeti dah, a posebno i neke rijetke vrste zbog kojih je ovo područje postalo zaštićeno. Ovaj biser Hercegovine poseban je i po rijeci Krupi koja nema pravog izvora već je otoka Deranskog jezera, a upravo ona je proglašena fenomenom u Europi jer teče u dva smjera.
Kao što i svaka rijeka teče od izvora prema ušću, Krupa teče i od ušća prema izvoru. Razlog tomu je da rijeka Neretva potisne Krupu uslijed velike razine i velikog protoka vode. Hutovo blato nekad je slovilo za elitno lovište, no danas Park prirode nosi titulu jedinstvene submediteranske močvare u BiH te je jedno od najbogatijih rezervata ptica močvarica u Europi.
Kako je Hutovo blato izgledalo prije priča nam i prvi čovjek Hutova blata, Nikola Zovko, ravnatelj Parka prirode.
Kada sam došao u Hutovo blato, prije 24 godine, sve je nekako bilo izvornije i prirodnije. Naravno, 70-ih godina je to izgledalo i bolje, ali uvijek smo se mogli pohvaliti bogatstvom vode te raznolikošću flore i faune. Osim toga tu je i bogat riblji i ptičji fond kojeg ne treba zaboravljati i stavljati u drugi plan. Kada sam ja došao stanje Parka prirode bilo je u redu, no u ovo vrijeme osjetio se pad brojnosti vrsta. Ne možemo reći da je neka vrsta nestala, one su tu, ali njihova brojnost je značajno pala. To je došlo iz više razloga, neki će reći da je problem krivolov ili pretjerani izlov, ali ja mislim da je u prvom redu problem narušen vodeni režim. Problem je voda jer je više nema u toj mjeri. Ne događa se više fenomen da nam Neretva utiče u Hutovo blato, da nam Krupa ide reverzibilno, a sve to zato što je prva Neretva obuzdana hidrocentralama. Ja bih to istaknuo kao jedan od većih i glavnih problema u posljednje vrijeme, govori Zovko.
Ova zelena oaza nadomak Čapljine zaštićena je od 1954. godine kada je ustanovljen ornito-faunistički rezervat. Zbog međunarodnog značaja 1971. godine Hutovo blato uvršteno je u Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara.
Velika vrijednost Hutova blata i eko sustava
Ravnatelj Zovko zadovoljan je svim dosadašnjim istraživanjima i saznanjima.
Istraživanja koja smo mi proveli, reći ćemo u proteklih deset godina, dala su nam puno novih saznanja – oko vrijednosti Hutova blata, njegovih potencijala, usluga kao i eko sustava. To je jedna jako bitna stavka i na tome je potrebno stalno raditi. Moramo razvijati svijest ljudi da nam Hutovo blato besplatno pročišćuje vode, da nam čuva mikroklimu i spašava nas od poplava. Valjda je svima jasno da kad Neretva nadođe milijuni kubika dođu u Hutovo blato. Ovo područje ne potapa naša sela i posjeduje niz korisnih funkcija. Bitno je očuvati vegetaciju zbog čistoće zraka i svih parametara u okolišu koji su bitni za život.
Što se tiče općenitog stanja u Hutovu blatu, zadovoljan sam polovično. Mogu biti ponosan i zadovoljan što smo uspjeli očuvati prirodu i okoliš dosta dobro. Kad to kažem mislim da nemamo bespravne gradnje, nema tvornica, zagađenja i septičkih jama. Rijeka Krupa je još uvijek za piće i to su one stvari koje su dobre. Ima stvari koje su negativne, baš kao i sve u životu. Osim što nedostaje vode u Hutovu blatu nedostaje investicija i ulaganja, izjavio je ravnatelj Hutova blata.
Na upit kako bi ravnatelj opisao Park prirode Hutovo blato jučer, danas i sutra, Zovko je kratko komentirao: Jučer je Hutovo blato bilo nešto prelijepo, predivno i prekrasno, a danas je isto takvo za oko, ukoliko se ne uđe u dublju tematiku i cijelu priču. Sutra za Park prirode Hutovo blato očekujem da će biti puno bolje, da će zablistati u što većem sjaju i da će imati podršku cijele zajednice, zaključio je Zovko.
Zbog izuzetnog značaja i ljepote kojom odiše Hutovo blato je 1995. godine proglašeno parkom prirode. Zanimljive činjenice su i te da se Hutovo blato prostire na površini od 7.411 hektara te da se nalazi na jednom od četiri migratorna puta ptica koje migriraju iz sjeverne i srednje Europe prema Aziji i Africi.
Smiljan Vidić, gradonačelnik Čapljine ističe da je problema u Parku prirode Hutovo blato više te da se ovom području treba prići stručno i pažljivo.
Tu imamo više problema, počev od još nedovoljno educiranog kadra, nedostatka novca, nedovoljne promocije, krivolova kao i nedovoljne ekološke osviještenosti nas koji ovdje živimo. Hutovo blato je osjetljiv eko sustav kojemu se treba prići pažljivo i stručno. Nekada je teško naći granicu između turističke iskorištenosti i očuvanja eko sustava. Svakako da bi veći broj posjetitelja djelovao pozitivno na naš turizam, povećao bi se broj noćenja, a samim tim i potrošnja u gradu. Pozitivne efekte bi osjetili i naši poljoprivrednici jer bi se povećala potrošnja njihovih proizvoda, nova radna mjesta (konobari, kuhari…), ali ponavljam na prvom mjestu treba biti zaštita ovog osjetljivog eko sustava, rekao je Smiljan Vidić, gradonačelnik grada Čapljine.
Adut u rukavu Hutova blata – cjelina koja je odmaknuta od naseljenih mjesta
Hutovo blato je oduvijek bio značajan rezervat prirode te ono što ga čini posebnim jeste da je kako tako odmaknut od naseljenih mjesta.
Dragan Bradvica, voditelj podružnice Turističke zajednice HNŽ-a za Stolac i Čapljinu, ističe da je u Hutovu blatu potrebno ispraviti infrastrukturu i signalizaciju.
Podizanje svijesti o očuvanju prirode, posebno u Hutovu blatu je uvijek bilo broj jedan. Ovaj značajan rezervat prirode je poseban i kao takvog moramo ga čuvati. Ono što ja smatram da je potrebno popraviti je infrastruktura. Recimo na brdu Glavica nekad je bio vidikovac iznad samog Hutova blata, a sada je sve to pomalo urušeno. Potrebno je promijeniti signalizaciju koje je rađena od drveta i normalno je da će s vremenom dotrajati, polako se već urušava. Ja bih preporučio da djelatnici u Hutovu blatu budu jednako obučeni, da budu unificirani. Znamo da to u svakom Parku prirode postoji i mislim da bi trebalo biti i u nas.
Jako smo loši u jezicima, imamo jako malo turističkih vodiča jer se ljudi brinu za svoj posao i za svoju egzistenciju pa migriraju negdje drugo. Krajem kolovoza i početkom rujna Park prirode Hutovo blato je pun! Ima ljudi koji nisu tu nikad bili, a sada zbog koronavirusa i zabrane prelaska granice traže nešto novo. Muka ih je natjerala da dođu tu i zaista uživaju u Parku. Naša županija ima tako prekrasnu ponudu gdje bi se mogao napraviti paket od četiri do pet dana u kojemu će turisti uživati u biserima na području Čapljine, ali i njezine okolice, jasno će Bradvica.
U Hutovu blatu svi posjetitelji upoznat će mnoge životinjske vrste koje će uz nevjerojatan prirodni ambijent očarati svakog posjetitelja koji će sigurno poželjeti ponovno doći u ovaj mir i zelenilo.
wpDiscuz
