GOSPIĆ – Gospićka policija traga za kradljivcem nadgrobne ploče “Hercegovka” koja je 1903. godine napravljena, a 1907. podignuta nad spomenikom Lovre Pavelića, ličkog trgovca i rodoljuba, na groblju Sv. Marije Magdalene u Gospiću.
“Hercegovka” je djelo jednog od najpoznatijih hrvatskih umjetnika prošlog stoljeća, Ivana Rendića, pa se za taj slučaj zainteresirala i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) koja očekuje da se nadgrobna ploča neprocjenjive vrijednosti što prije pronađe jer je riječ o zaštićenom spomeniku kulture. Krađu je prva primijetila i prijavila obitelj Sarić iz Gospića, najbliža rodbina Lovre Pavelića.
Policija obavila očevid
– ‘Hercegovka’ je nestala desetak dana prije Male Gospe. Odmah smo obavijestili HAZU i policiju koja je obavila očevid. Nestala je najvjerojatnije tijekom noći – izjavila je Jadranka Sarić iz Gospića.
“Hercegovka” pohranjena u HAZU-u, koju je napravio Ivan Rendić u gipsanom modelu, zanimljiva je zato što je u to vrijeme nadgrobna ploča izazvala žučnu polemiku o Rendićevoj narodnoj umjetnosti i kvaliteti njegovih brojnih djela, uglavnom stoga što je klesarsku izvedbu povjerio sušačkom klesaru Rubešu, a ne gospićkom Vukeliću.
Tada je u obranu Rendića i njegove umjetnosti stao rođak Lovre Pavelića, zapisao je u knjizi o životu i djelu Ivana Rendića pisac Duško Kečkemet. Rendićeva “Hercegovka” ocijenjena je u ono vrijeme kao jedan od najljepših nadgrobnih spomenika koji je on u svojoj dugoj umjetničkoj karijeri napravio, zahvaljujući u prvom redu idejnom rješenju i likovnoj uspjeloj figuri.
Vrijednost poprsja
U Hrvatskoj akademskoj zajednici složni su da Rendićeva “Hercegovka” ima povijesno značenje i da je jedno od najvrijednijih kiparskih djela u Hrvatskoj uopće. Materijalna vrijednost poprsja procijenjuje se na više od sto tisuća eura.
– To je jedna od rijetkih skulptura napravljena od makedonskog kamena sivca. Ukrao ju je neki lopov po nečijoj narudžbi koji je vrlo dobro upućen u Rendićev opus – objasnio je akademski kipar Petar Dolić.
Zadužio Hrvatsku s oko 200 kipovaHrvatski kipar Ivan Rendić rođen je u Imotskom 1849. godine, a umro je 1932. na Braču. Kiparstvom se počeo baviti već u mladosti. Likovnu akademiju završio je u Veneciji 1871., a poslije je uglavnom živio i djelovao u Trstu gdje je i nastao najveći broj njegovih djela. Rendić je prvi značajni i umjetnički obrazovani hrvatski kipar koji je izradio oko 200 kipova. Najpoznatiji su njegovi javni spomenici podignuti u čast hrvatskih velikana, koje nalazimo po cijeloj Hrvatskoj – poprsja velikana Medulića, Klovića, Krste Frankopana, Nikole Jurišića i Augusta Šenoe, spomenik Preradoviću i Kačiću Miošiću te Ljudevitu Gaj. |
Željko Popović/EPEHA