Ponedjeljak, 18 studenoga, 2024

BITKA ZA VOJARNE Akcija koja se proširila cijelom zemljom i donijela oružje vrijedno milijardu dolara

Vrlo
- Advertisement -

Hrvatska je prije početka borbi raspolagala s tek 15 zastarjelih tenkova i bilo je presudno da se opkole vojarne i oduzme oprema JNA

Uoči Domovinskog rata, JNA je raspolagala s gotovo 500 borbenih zrakoplova, više od 200 borbenih helikoptera, oko 230 različitih ratnih brodova, nešto manje od 2 tisuće tenkova, gotovo 4 tisuće oklopnih transportera, gotovo 20 tisuća raznih topničkih cijevi te ogromnim brojem pušaka, pištolja i streljiva.

S druge strane, hrvatske su se snage suočavale s kroničnim nedostatkom bilo kakve ratne opreme. Hrvatska je raspolagala s tek 15 tenkova i to zastarjelih američkih Shermana i sovjetskih T-34 zaostalih još iz Drugog svjetskog rata dok je s druge strane JNA raspolagala modernijim tenkovima T-55 i T-72. Za Hrvatsku je zato bilo presudno, ne samo da hrvatske snage zauzmu vojarne JNA koje su se nalazile uglavnom u naseljenim urbanim područjima bez većih žrtava nego i da natjeraju snage JNA da predaju ratnu opremu i naoružanje koji su se nalazili u vojarnama. Bio je to veliki izazov koji je Hrvatska, na žalost ne bez žrtava, ali ipak uspješno položila.

Hrvatske su vlasti od sredine 1990. godine pokušavale pregovorima smanjiti opseg problema s vojarnama JNA na području Hrvatske. Tadašnji hrvatski ministar obrane Martin Špegelj izradio je i zagovarao sveobuhvatni plan zarobljavanja vojarni kako bi Hrvatska osvojila oružje u pohranjeno u njihovim skladištima no državni vrh odlučio se na pregovore s JNA. Nakon što su se snage JNA tijekom eskalacije nasilja u Hrvatskoj u ljeto 1991. godine otvoreno priklonile pobunjenim Srbima te je krajem lipnja 1991. godine počeo, ispostavilo se kratkotrajni Desetodnevni rat u Sloveniji, Špegelj je pokušao utjecati na predsjednika Franju Tuđmana da hrvatske snage napadnu vojarne i na taj način pomognu Slovencima. Predsjednik Tuđman je to međutim odbio zbog negativnih diplomatskih efekata za Hrvatsku te je Hrvatska nastavila pregovore s JNA oko mirne predaje vojarni i povlačenja snaga JNA iz Hrvatske. U sklopu pregovora dogovoreno je i povlačenje snaga JNA iz nekih vojarni pa se tako JNA povukla iz vojarni u Puli, Rijeci, Osijeku i Zadru.

Iako su blokade nekih vojarni pokrenute i prije, 14. rujna 1991. godine hrvatski je državni vrh i službeno donio odluku da se krene u blokadu vojarni i drugih objekata JNA u Hrvatskoj. Vojarnama i vojnim objektima obustavljena je isporuka struje, vode i hrane, prekinute su telefonske veze, uz vojarne su iskopani rovovi te su područja uz vojarne i vojne objekte minirana, a najvažnije prometnice koje vode iz vojarni su blokirane.

Građani su se sukobili s vojnom policijom nedaleko od vojarne ‘Maršal Tito’ u Zagrebu

Hrvatskoj je na ruku išla i činjenica da su snage JNA u vojarnama bile oslabljene jer su svi nesrbi, odnosno Hrvati, Slovenci, Makedonci i ostali, masovno dezertirali zbog neminovnog rata i raspada SFRJ i zato što se nisu željeli uključivati u rat za ciljeve hrvatskih Srba. U bijegu su im pomagale i hrvatske snage. U vojarnama je zato drastično pao broj vojnika, odnosno u njima je bilo više opreme nego ljudi da tom opremom upravljaju. Cilj je bio izbjeći izravan sukob, odnosno izvršiti psihološki pritisak na preostale vojnike i oficire u vojarnama s ciljem da se mirno predaju i napuste vojarne bez vojne opreme koja se nalazila u njima.

Zagrepčani s vlastitim naoružanjem promatraju zbivanja u vojarni “Maršal Tito” u Novom Zagrebu

Odmah na početku blokade, hrvatske su snage uspješno zauzele vojno skladište kod Ploča. Preuzimanje same vojarne u Pločama nije išlo toliko glatko jer se snage JNA nisu željele predati, a podršku su im pružali zrakoplovstvo i pomorske snage. Ipak, nakon pregovora i nakon što su hrvatske snage oslobodile 12 zarobljenih časnika, JNA se tri dana kasnije povukla. Iako su snage JNA uspjele pobjeći s dokumentacijom, dijelom opreme i gorivom, hrvatske su snage osvajanjem vojnog skladišta uspjele doći do značajne količine oružja i streljiva. Procjenjuje se da su hrvatske snage u Pločama zaplijenile oko 4800 pušaka, 20-ak protuavionskih topova, 190 puškomitraljeza, 500 pištolja, veliku količinu streljiva, granata i mina te 120 kamiona i 84 topničkih cijevi.

Vojarna Bjelovar

Još značajnije količine oružja, streljiva i opreme hrvatske su snage uspjele osvojiti osvajanjem vojarni u Varaždinu i Bjelovaru. Te operacije danas se smatraju ključnim pobjedama hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu. Vojarna u Varaždinu je, uz vojarnu u Zagrebu, bila najveća vojarna JNA u Hrvatskoj. Bila je sjedište 32. Mehaniziranog korpusa kopnene vojske JNA i elitne 32. Oklopno-mehanizirane brigade i sastojala se od dvije kasarne u urbanim područjima te više vojnih objekata i skladišta na području Varaždina i okolice. Vojarna je blokirana u noći sa 13. na 14. rujna 1991. godine, a 15. rujna zrakoplovi JNA granatirali su uzletište u Varaždinu te je izvršen minobacački napad na grad. Iako su hrvatske snage pokušavale izbjeći oružani sukob, u tome nisu uspjeli, no pametnim taktičkim pregovorima i vršenjem pritiska na JNA uspjeli su izbjeći da JNA stavi u punu upotrebu oružje i opremu kojom je raspolagala. Nakon sedmodnevne blokade i dugotrajnih i mukotrpnih pregovora, 32. Korpus JNA u Varaždinu se predao. Oko 450 vojnika i časnika JNA te članova njihovih obitelji autobusima je prevezeno do granice sa Srbijom. Zanimljivo je da su hrvatske snage dopustile časnicima JNA da zadrže svoje kratko oružje i streljivo te su bili u njihovoj pratnji do granice sa Srbijom. Osvajanjem vojarne i vojnih skladišta JNA u Varaždinu, Hrvatska je vojska došla u posjed 74 borbena tenka T-55, 88 raznih oklopnih vozila, topničkih cijevi i višecijevnih bacača raketa te čak oko 25 tisuća pješačkog naoružanja.

Vojarna u Varaždinu je, uz vojarnu u Zagrebu, bila najveća u Hrvatskoj i njezinim osvajanjem oduzete su velike količine naoružanja i druge vojne opreme. Tako je Hrvatska vojska došla do 74 tenka T-55

Osvajanje vojarne JNA u Bjelovaru bilo je dugotrajnije i s puno više žrtava s hrvatske strane. Blokada bjelovarske vojarne naime nije uspjela te je Hrvatska vojska bila primorana silom zauzeti vojarnu. Dogodilo se to 29. rujna 1991. godine u sklopu plana nazvanog Bilogora, u sklopu kojeg je zauzeta i vojarna JNA u Koprivnici. Nakon cjelodnevnih borbi, hrvatske su snage uspjele zauzeti vojarnu, no ne i vojno skladište u šumi Bedenik nedaleko od Bjelovara. Jedan od časnika JNA, major Milan Tepić, odbio je predati to skladište u hrvatske ruke te je skladište minirao i digao u zrak. U stravičnoj eksploziji u kojoj je šuma Bedenik zbrisana u krugu od 200 metara, osim pomahnitalog majora Tepića koji je kasnije zbog svog suludog čina proglašen posljednjim narodnim herojem raspadajuće SFRJ, poginulo je i 11 hrvatskih branitelja. Ipak, i u Bjelovaru su hrvatske snage uspjele doći do impozantnog vojnog plijena i doći u posjed 78 tenkova, 9 haubica, 4 VBR-a, 77 oklopnih vozila i drugog naoružanja.

Bjelovar (Hrvatska), 30.09.1991. Na dan zauzimanja vojarni JNA u Bjelovaru 29.09.1991 JNA je digla u zrak veliko skladiste municije u sumi Bedenik tkz. Barutani. NA fotografiji: Hrvatski izmedju od eksplozije polomljenih stabala hrasta snimio Drago HAvranek

Drago Havranek

Major Milan Tepić odbio je predati skladište u Bjelovaru i digao ga je u zrak. U stravičnoj eksploziji poginulo je 11 branitelja, a šuma Bedenik zbrisana je u krugu od 200 metara

Dodajmo na kraju da su hrvatske snage u sklopu Rata za vojarne uspjele zarobiti gotovo 40 vojarni i skladišta te 26 drugih vojnih objekata JNA na području Hrvatske te doći do naoružanja vrijednog više od milijardu američkih dolara. Hrvatska pobjeda u Ratu za vojarne preokrenula je tijek Domovinskog rata jer su hrvatske snage, osim snažnog moralnog impulsa, dobile i veliku količinu naoružanja i ratne opreme.

- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest

14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

TKO ZAPRAVO DIKTIRA PRAVILA IGRE? Promjena tona europskih novinskih agencija prema političarima je fascinantno brza nakon Trumpa

Trump je pobijedio. Meloni je odjednom postala spasiteljica Europe. Barem što se tiče Reutersa, čitaj HINA-e, koja prepisuje od...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -