„Dragi svi, obavijest jednog milanskog liječnika. Nosite isključivo jedan par cipela kada izlazite, i po povratku ih NE unosite u kuću. Čini se da virus preživljava 9 dana na asfaltu, zato su bila sva ona dezinficiranja koja su provodili Kinezi, a sada ih počinju primjenjivati na ulicama Milana. To ne objavljuju javno kako ne bi širili paniku, već ovim putem. Molim vas uzmite u obzir preporuku“.
Sadržaj je to poruke koja ovih dana kruži WhatsAppom, a koju nam je proslijedio čitatelj Faktografa.
Riječ je o poruci koja je prije nego je stigla do hrvatskog digitalnog prostora kružila u Italiji i Španjolskoj, zemljama koje su snažno pogođene koronavirusom. Međutim, tamošnji fact-checkeri opovrgnuli su korist od takvog savjeta.
Kako prenosi španjolski medij za provjeru činjenica Maldita.es, tamošnji voditelj Centra za koordinaciju hitnih slučajeva Fernando Simón na konferenciji za novinare 16. ožujka ustvrdio je „kako nije potrebno cipele ostavljati izvan kuće“.
Predsjednik talijanskog Instituta za zdravstvenu zaštitu Silvio Brusaferro također ustvrdio je kako je riječ o lažnom savjetu.
S njime se slaže i poznati virolog sa Sveučilišta u Milanu Fabrizio Pregliasco. Istina je da virus na površinama može preživjeti nekoliko dana, ali u tom slučaju, navodi, sa „zanemarivim virusnim opterećenjem“.
„Prljavština ili organski supstrat mogu donekle olakšati opstanak mikroorganizama, ali udio koji cipele mogu prenositi zaista je zanemariv”, ustvrdio je.
Brusaferro ističe kako virusi opstaju na površinama “gdje nisu izloženi dezinfekciji, ali i elementima poput sunca, kiše, lošeg vremena”.
U spomenutoj poruci navodi se i kako virus može preživjeti devet dana na asfaltu.
Razne studije pokazuju da koronavirusi mogu ostati na površini od nekoliko sati do nekoliko dana. Vrijeme može varirati ovisno o uvjetima (na primjer, vrsti površine, temperaturi ili vlažnosti okoliša).
Početkom ožujka objavljena je studija, koja još nije prošla sve nužne recenzije, a koja naznačuje kako koronavirus koji uzrokuje COVID-19 u aerosolima (čestice suspendirane u zraku) ostaje do tri sata, a na plastici i nehrđajućem čeliku do dva ili tri dana.
Jedna ranija studija koja se bavila prethodnim vrstama korona virusa (SARS, MERS) utvrdila je kako oni mogu preživjeti na neživim površinama poput metala, stakla ili plastike do devet dana, “iako se učinkovito mogu ukloniti površinskim postupcima dezinfekcije”.
Pilar Domingo Calap, istraživačica Univerziteta u Valenciji ustvrdila je za Malditu kako su opasni objekti poput kvaka, držača uz stepenice ili kolica u supermarketima.
“Tipkovnica ili miš računala, ekran mobilnog telefona ili staklo koje stalno dodirujemo izvori su virusa kojima smo stalno izloženi”, podsjeća Domingo.
wpDiscuz