Nino Raspudić, utjecajni hrvatski intelektualac gostovao je u Podcastu Bura urednika i voditelja Jurice Gudelja.
Raspudić je ponudio britku analizu političke situacije u Bosni i Hercegovini. Veli kako je BiH jedan laboratorij međunarodne zajednice na kojem se vidjelo sve ono što se poslije pokazalo kao problem i u samoj Europskoj uniji.
“Vidimo da EU ne može biti nadržava, niti može biti išta više od ekonomske zajednice. Vidjeli smo i ovdje kako funkcionira ta otuđena europska birokracija a kasnije se to pokazalo i na primjeru same EU”, istaknuo je.
Bosna i Hercegovina je danas nefunkcionalna država, dodao je, i u njoj je podijeljeno društvo.
“Gorka je istina konstatirati fakat da se BiH raspada ako međunarodna zajednica digne ruke. U istom trenutku. Već gotovo 30 godina imamo odvojena društva. Svako od njih ima svoju memoriju na rat. Svi navijaju za različite reprezentacije i žene se pod različitim zastavama. To su važne stvari iako mogu izgledati samo kao neka simbolika”.
Veli kako su stvari u BiH nagore krenule intervencijama međunarodne zajednice u Ustav BiH i Izborni zakon što je omogućilo Bošnjacima da Hrvatima biraju političke predstavnike, što su oni i vrlo često konzumirali.
“To je kod Hrvata stvorilo frustraciju i odbojnost prema BiH, a kod Srba utvrdilo stav da su u pravu što nisu željeli nikakvu zajedničku državu. Kod dijela bošnjačke političke scene time se podgrijavalo neke apetite koji se ne mogu do kraja ostvariti pa su i oni frustrirani. Oni ne mogu FBiH do kraja pretvoriti u svoj nacionalni entitet. Glavni krivac za to je međunarodna zajednica”.
Raspudić je naglasio kako se BiH ne mora raspasti. Potrebno je samo da se politički faktori krenu pozitivno odnositi prema BiH.
“U ovom trenutku je najveća odgovornost na bošnjačkoj politici. Potrebno je promijeniti pristup i uvidjeti realnost da je jedina BiH ona daytonska a ne neka koju oni imaju u svojim glavama. Saveznike trebaju tražiti najprije među Hrvatima a onda i među Srbima i to oko svega onog oko čega se može pronaći zajednički interes”.
Ponudio je i zašto je i objašnjenje zbog čega je američka politika u BiH probošnjački orijentirana.
“Jedini prozapadni faktor u BiH su Hrvati i njima je doista u interesu da BiH opstane. Unatoč tomu, Amerikanci su odlučili davati potporu velikobošnjačkoj politici. Tri su moguća objašnjenja. Jedno je da su Amerikanci time htjeli ponižavati EU. Drugi je njihovo projiciranje američkih vrijednosti na BiH, što je naivno. Treća je pak zadovoljavanje interesa Turske. To su mogli činiti jer je Hrvatska početkom 2000.-ih bila potpuno politički pasivizirana”.
Govoreći o tzv. građanskoj BiH rekao je kako je u višenacionalnim i složenim državama građanska priča uvijek krinka za nacionalizam najbrojnijeg naroda.
“I vrapcima na grani je jasno da je to jedna utopija”.
Istaknuo je kako se u Zagrebu zapravo vrlo malo zna o BiH. Hrvatska je godinama bila pasivizirana prema BIH.
“Ipak, danas u Hrvatskoj imamo konsenzus o BiH. Dio hrvatske ljevice je razbio svoje iluzije koje su imali prema tobožnjim građanskim opcijama u BiH. Nitko više u to ne vjeruje. Ključan u tom procesu je bio Zoran Milanović koji je došao u Mostar nakon onog Bošnjačkog proljeća”.
Raspudić je govorio i odnosima Zagreba prema bh. Hrvatima, odgovornosti hrvatske politike za položaj u kojem se hrvatski narod u BiH trenutno nalazi, političkom pluralizmu Hrvata u BiH, a i o tomu zbog čega bi građani BiH trebali dobiti pravo glasa na američkim izborima.
Dnevnik.ba
wpDiscuz