NEKA NAMA NAŠE BUKOVINE: Bh. drvni sektor bolji od sektora Hrvatske i Srbije

U usporedbi s Hrvatskom i Srbijom prehrambeni sektor BiH ne stoji baš najbolje, ali situacija nije ni toliko loša. Kada je riječ o metalskom sektoru, on nije toliko dobar koliko to neki smatraju u BiH, dok je drvni sektor dobar u odnosu na susjede.
Pokazao je to Godišnji benchmarking izvještaj za 2012. godinu koji je pripremilo Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet, a u kojem se upoređena tri ključna sektora bh. ekonomije – prehrambeni, metalski i drvni, s istim sektorima susjednih zemalja – Srbije i Hrvatske.
„Prošle godine smo radili usporedbu bh. firmi, u istim sektorima, s Njemačkom i Češkom, i tu su rezultati bili loši. Ove godine smo se odlučili da to bude sa susjedima i to usporedba je vrlo konkretn. Usporedba je provedena na osnovu uzoraka oko 900 poduzeća iz triju zemalja, znači po 300 poduzeća iz svakog sektora, odnosno po 100 iz svake zemlje. Mi smo uzeli njihove financijske bilanse i onda usporedili trendove po metodologiji benchmarkinga“ kazao je Fuad Strik, predsjednik LESPneta, prezentirajući danas u Sarajevu rezultate spomenutog izvještaja.
Strik je istaknuo da je ovo istraživanje ukazalo da je drvni sektor pokazao zašto je on toliko dobar u odnosu na susjede u gotovo svim elementima poslovanja.
„Tu smo efikasniji i imamo veći profit i što je najvažnije naše firme ostvaruju više od 70 posto ukupnog prihoda u izvozu“ kazao je.
Jedan od autora projekta i profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Fikret Hadžić, govoreći o prehrambenom sektoru, kazao je da ovaj sektor u usporedbi s istim sektorima u Hrvatskoj i Srbiji i nije toliko loš i da ima bolje performanse u odnosu na susjedne zemlje. Kako je kazao, imamo bolju netomaržu, kao i još neke pokazatelje koji ‘govore’ da ovaj sektor bh. privrede ne stoji.
„U segmentu uvoza u razdoblju koji smo mjerili, odnosno od 2008. do 2012., došlo je do rasta od 15 posto, međutim, imali smo i jako dinamičan izvoz i on je porastao 60 posto. Prehrambeni sektor zapošljava 19.000 radnika i sa sektorom poljoprivrede on može biti jedan dobar razvojni resurs u okviru ukupnog gospodarstva BiH“ rekao je Hadžić.
Armin Avdić, također, jedan od autora projekta, istaknuo je da su u metalskom sektoru BiH još evidentni efekti krize, kao i pada prihoda te da je prisutna i velika nelikvidnost poduzeća. U BiH je evidentan i visoki stepen zaduženosti firmi u ovom sektoru.
„Ono što je pozitivno jest to da bh. firme imaju dobru konkurentnost u metalskom sektoru, jer nemaju skupu radnu snagu, međutim, tu , ipak, problem predstavlja to što se radi o proizvodima koji, uglavnom, imaju nizak stupanj finalizacije“ rekao je Avdić i ocijenio da je BiH u ovom sektoru ‘na pola puta’ između Srbije i Hrvatske.