BiH uglavnom nespremno dočekuje ulazak Hrvatske u EU

BiH je sa zakašnjenjem počela sa pripremama za ulazak Hrvatske u EU. No, u posljednja četiri mjeseca ipak su neki pomaci napravljeni. Jedan od prioritetnih uslova je završetak graničnih prijelaza Bijača i Gradiška preko kojih će BiH moći izvoziti svoje proizvode. S druge strane, poljoprivrednici upozoravaju da se nije dovoljno radilo na podsticaju i zaštiti domaće proizvodnje što će bosanskohercegovačke proizvode i dalje diskreditirati na europskom tržištu.
Izgradnja dva određena granična prijelaza sa Republikom Hrvatskom, preko kojih će BiH moći izvoziti svoje proizvode, trebalo bi da bude završena do 1. jula tekuće godine, kažu u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.
„Za granični prijelaz Bijaču izdvojeno je nešto više od četiri miliona KM. Već su uveliko radovi na terenu. Očekujemo da će taj granični prijelaz biti u potpunosti spreman do ulaska Hrvatske u EU, pa čak i nešto ranije, u smislu da se zadovolje svi uslovi neophodni za nesmetan početak i robnog i putničkog saobraćaja. Granični prijelaz Gradiška bi trebao biti gotovo barem 20-tak dana prije početka sedmog mjeseca. Možemo potvrditi da će i prije samog ulaska Hrvatske u EU naši granični prelazi biti spremni, kako bi promet roba i putnika tekao nesmetano od 1.7.2013. godine“, pojašnjava glasnogovornik Ratko Kovačević.
Prijelaz Gradiška je jedan od najfrekventnijih bosanskohercegovačkih graničnih prijelaza, a kako se nalazi u samom gradu, prijetila je opasnost da dodatno pojačana frekvencija od 1. jula potpuno blokira Gradišku. Prvi čovjek Gradiške, Zoran Latinović, kaže da se intenzivno radilo na tome da se problem ublaži:
„Uz punu podršku Evropske komisije radili smo na modernizaciji graničnog prijelaza, carinskog terminala, režima saobraćaja i svega onoga što bi moglo ublažiti mogući saobraćani kolaps u Gradišci, do konačne izgradnje mosta na Savi, čime bi se trajno i kvalitetno riješio problem ubrzanijeg prometa robe i ljudi. Nadamo se da ćemo do ulaska Hrvatske u EU uspjeti sa partnerima provesti i uraditi sve ono što se može objektivno uraditi, kao korektivne aktivnosti, i da ćemo prvog jula ipak postići da se u Gradišci ne desi kolaps”, optimista je Latinović.
Ulazak Hrvatske u EU za BiH znači pravi izazov, naročito u oblasti trgovine, jer će morati zadovoljiti stroge standarde za izvoz prehrambenih proizvoda na evropsko tržište.
Marina Kavaz Siručić, glasnogovornica Direkcije za evropske integracije BiH, napominje da će od prvog jula plasman bosanskohercegovačkih proizvoda ipak biti umanjen jer se kasno krenulo sa pripremama:
„To za Bosnu i Hercegovinu znači ograničenje plasmana robe koja ne zadovoljava uslove evropskog tržišta, a u najvećoj mjeri se odnosi na prehrambene proizvode životinjskog porijekla, poput sirovog mesa, prerađevina od pilećeg mesa, mlijeka i konzumnih jaja”, kaže Marina Kavaz Siručić.
Hrvatska spremna pomoći
Institucije u Bosni i Hercegovini rade na tome da lista izvoznih proizvoda bude što veća. Ove sedmice je bosanskohercegovački med uvršten na izvoznu listu, jer su ispunjeni svi propisani uslovi. No, još nije riješen problem za meso, mlijeko i jaja. Kavaz Siručić navodi šta je urađeno u posljednje vrijeme:
„Usvojen je takozvani. Higijenski paket, odnosno set pravilnika koji čine pravni okvir za uspostavu službenog sistema kontrole lanca hrane po evropskim principima sljedivosti od njive do trpeze. Dalje je, između ostalog, potrebno unaprijediti kapacitete za službene kontrole i poboljšati objekte za proizvodnju i preradu hrane.”
Prilagodba uslovima EU je proces koji će trajati i u narednim godinama, a Hrvatska je iskazala spremnost da pomogne, napomenuo je Tihomir Jakovina ministar poljoprivrede Republike Hrvatske prilikom nedavne posjete BiH:
„Mislim da smo doprinijeli da se problemi otklone i da u roku od idućih par tjedana završimo pregovore i prvi sedmi dočekamo sa definiranom situacijom. U tom dijelu, sa svih nivoa, postoji spremnost, barem ispred Republike Hrvatske, da pomognemo i ponudimo tehničku pomoć. Trgovina će se i dalje odvijati. Naše je da napravimo okvire i da napravimo kvalitetnu podlogu, svim našim gospodarskim subjektima, da dobro rade. Možda bih još samo istakao da govorimo o trgovinskim uvjetima koji su postojeći i da tu niko neće moći reći da je neki veliki pobjednik ili dobitnik. Treba naći kompromisno rješenje i spremnost. Mislim da ćemo ga kao takvog do 1.7. naći”, naveo je Jakovina.
No, poljoprivrednici upozoravaju da se nije dovoljno radilo na podsticaju i zaštiti domaće proizvodnje, što će bosanskohercegovačke proizvode i dalje diskreditirati na evropskom tržištu.
„Zakon o poljoprivredi, o organskoj proizvodnji, o zadrugama – tražili smo sve legislative i pravilnike koje treba da ispunimo da i mi uđemo u EU jednog dana, da imamo garanciju da će se to moći desiti. BiH to nema. Ništa naše vlasti ne rade, a mi non-stop upozoravamo, vršimo pritiske na njih i tražimo od njih da se uozbilje i ispune te uslove”, kaže Avdo Muslimović, predsjednik Saveza poljoprivrednika FBiH.
Bosna i Hercegovina je godišnje u prosjeku izvozila u Hrvatsku proizvode u vrijednosti od oko 600 miliona eura. Sada je već izvjesno da će, barem u prvih godinu dana, ta cifra biti umanjena. No, ukoliko nadležne institucije budu i dalje radile onako kao što rade posljednja tri-četiri mjeseca, gubitak bi se uskoro mogao nadoknaditi.
Radio Slobodna Evropa