Oslobođenje je napravilo interview sa zastupnikom SDP-a iz RH g. Baukom. Kako su neke njegove rečenice istaknuli u propagandne svrhe ovdje donosimo odgovore bez intervencija u naslovima i podnaslovima, kao što je to učinilo Oslobođenje.
Gospodine Bauk, s obzirom na to da razgovaramo u Vašem uredu u Hrvatskom saboru dan nakon sukoba premijera Andreja Plenkovića i saborskog zastupnika Mosta Nikole Grmoje usred sabornice, neminovno pitanje: je li bilo makljaže ili nije?
– Sjedio sam u tom dijelu sabornice, sve što bi se desilo bez da su premijera Plenkovića zaustavili ili usporili neki zastupnici, ostat će u domeni što bi bilo, kad bi bilo. Ja ću se zadržati na formulaciji da je premijer imao brži korak i malo oštriji pogled.
Dok vodimo ovaj razgovor, u posjet Beogradu došao je ruski predsjednik Vladimir Putin, vjerojatno znate da je u Beogradu i šef srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik, inače partner predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, kako Vi iz hrvatske perspektive gledate na taj posjet?
– Koliko je stvar kompleksna, vidi se već i u samoj formulaciji pitanja. Kad bismo striktno slijedili činjenice – šefica srpskog entiteta je Željka Cvijanović, a trenutni partneri gospodina Čovića u vlasti su SDA, SDS i PDP. Što se tiče Srbije, ona ima status kandidata za ulazak u EU i prilikom procesa pristupanja morat će zadovoljiti kriterije koje smo i mi u Hrvatskoj morali zadovoljiti kad smo pristupali EU. Mi ćemo zajedno s drugim članicama Europske unije pratiti kako će Srbija raditi i – to je to. U tom smislu mi je irelevantno je li gospodin Putin bio u posjetu ili nije. Prije bih rekao da dosta toga što se u Srbiji događa je, recimo to tako, na razini predstave, što sadašnjem predsjedniku Vučiću relativno dobro ide. A što se tiče Dodikovog boravka, njegovo je pravo da bude tamo gdje misli da treba, a naše je pravo da o tome imamo svoj stav.
Koji je to stav?
– Da se radi o tome da Dodik radi ono što njegovo biračko tijelo podržava. Ipak, razgovor s predsjednikom Putinom obavljen je i uz zastavu Bosne i Hercegovine i dok je tako, neka razgovaraju, jer i iz tih razgovora može izaći i nešto dobro za cijelu regiju. Kao i iz razgovora s predsjednikom Erdoganom ili nekim trećim.
OSLOBOĐENJE: Za Vas se tvrdi da ste se prvi od svih hrvatskih političara javno distancirali od dolaska hrvatskih predstavnika na tzv. proslavu neustavnog Dana Republike Srpske u Banjoj Luci. Objavili ste komentar na Facebooku, zbog čega? (Napomena: Oslobođenje je u pitanju imputiralo g. Bauku informaciju da je postojeći Dan RS-a neustavan, što je laž, jer je nakon Odluke Ustavnog suda BIH Parlament RS-a uskladio proslavu tog dana prema odluci Ustavong suda donošenjem novog Zakona)
– Nemam se ja potrebu distancirati od gospodina Čovića, jer on mene ne predstavlja. S nekim njegovim potezima se slažem, a s nekim ne slažem, ali samo iznimno komentiram. A ovo je bilo nešto iznimno. Smatrao sam, s obzirom na to da je službena hrvatska politika odlučila da u svoju vanjskopolitičku agendu i u okviru svoje EU agende stavi temu Bosne i Hercegovine, da je onda naš zadatak da malo bolje pazimo na to što se ondje događa, da ne bismo ostali iznenađeni. A očito da je veliki broj ljudi u Hrvatskoj bio iznenađen i posjetom Dragana Čovića i posjetom veleposlanika RH u BiH na Dan RS-a u Banjoj Luci. Taj dan nije dan na koji bi Hrvati i njihovi predstavnici trebali sudjelovati u proslavi, nego eventualno u komemoraciji i nikakvi dnevnopolitički interesi ili taktički manevri ne bi trebali biti razlog dolaska na proslavu. Za to imaju preostala 364 dana u godini ili možda koji manje, jer još ima spornih datuma sa svih strana.
Za odlazak Čovića na spornu proslavu predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković kazao je da je to, citiram, odluka i odabir HDZ-a BiH, kako ste Vi razumjeli ovaj komentar?
– Mislim da se ovdje radi o onome što Vlada u Hrvatskoj konstantno radi, a to je kontrola štete. Sama činjenica da je veleposlanik povučen nakon njegovog boravka u Banjoj Luci pokazuje da HDZ RH nema stav da to treba slaviti, a vjerojatno ono što nije izgovoreno je da bi bili sretni da i HDZBiH u tome ne sudjeluje. Smatram da bi za Hrvatsku bilo bolje da se premijer Plenković izjasnio i o tome što misli o boravku Čovića u Banjoj Luci, a ne samo, onako, kazati da je to stvar odluka u BiH. Jer, mnoge stvari koje su također stvari u BiH bez problema komentira, pa je mogao i ovu.
Kako ocjenjujete sadašnje odnose Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine?
– Teško je na to pitanje dati jednoznačni odgovor jer najprije treba definirati na što se referiramo. Bosna i Hercegovina ima trenutno Vladu u kojoj su stranke i SDA i HDZ i SDS, sad postoji vjerojatnost da će biti Vlada u kojoj će biti stranke SDA, HDZ i SNSD. Onda, da bi se ocijenio odnos s BiH, trebalo bi pojedinačno ocjenjivati odnos sa svim tim grupacijama, a iz toga je teško izvući jedinstveni zaključak.
Kako to mislite?
Primjerice, jedan segment vlasti ne vidi problem u izgradnji Pelješkog mosta, drugi pak vidi. Jedan segment vlasti želi u NATO, drugi sad kaže da ne želi. I tako u nizu slučajeva. Jedino u čemu se može ocjenjivati odnos je ono o čemu su državna tijela donijela odluke, a tu ne vidim problem. Problem je u dnevnopolitičkim odnosima. Ali, put Bosne i Hercegovine u EU ima potporu Republike Hrvatske, isto kao i sve odluke Ustavnog suda BiH koje su donesene.
Odluke koje se tiču ustavnosti Dana RS-a, promjene Izbornog zakona, to nisu odluke RH, to su odluke tijela BiH i mi na njih gledamo blagonaklono ako to nekome nešto znači. Ali, u procesu pristupanja EU bitan je segment vladavine prava i politika RH unutar tijela EU bit će naglašeno usredotočena na ta pitanja. Da sve ovo što sam rekao složim u jednu formulaciju – sunčano s povremenom naoblakom i mjestimičnim pljuskovima.
Ima i ocjena da su ovi odnosi i ranije dok je bila Vaša SDP Vlada bili “s figom u džepu”, da li se slažete?
– Ne.
Ali bilo je nekih vrludanja, i tada se spominjao treći entitet, ne baš iz SDP-a, ali jesu ljudi iz Vaše koalicije.
– Ako ciljate na gospođu Pusić, u hrvatskoj javnosti pamti se jedna druga njena izjava vezana uz BiH.
Navodno je i tadašnji predsjednik Josipović spominjao treći entitet, pa sviranje klavira u Banjoj Luci…
– Nije zabranjeno svirati klavir u Banjoj Luci.
Pa nije naravno.
– Bitno je što se svira. Ili kako je to jednom opisao Stipe Mesić “ne znam što su pričali, ali znam što su pjevali”. A mislim da je predsjednik Josipović svirao “Galeb i ja”. Predivna pjesma. A što se tiče broja entiteta, prisutne su ideje o povećanju njihovog broja, ali i smanjenju. Moj dojam je da je u nekim krugovima priča o smanjenju broja entiteta čak i privlačnija nego što je odbojna ona o povećanju.
Što mislite, da li hrvatski političari razumiju Bosnu i Hercegovinu, kuže li taj rafinman, stil razmišljanja, način života?
– Mislim da dosta njih treba ići na tečaj. Ali nije jednostavno. Mislim da meni dosta pomaže činjenica što sam po struci matematičar.
Koji bi bili predmeti na tom tečaju?
– Povijest, zemljopis, matematika.
Od zemljopisa da se počne?
– Zavisi do koje razine se želite baviti. Zemljopis je za početnu razinu, matematika za završnu.
Što biste u jednoj rečenici poručili čitateljima Oslobođenja?
– Iako znam gdje se pokazuju dokumenti, nadam se da u bliskoj budućnosti to nećemo morati raditi jer će i Hrvatska i BiH biti dio EU i šengenskog prostora.