Zapadnohercegovačka županija prva je nakon parlamentarnih izbora 2018. godine dobila novu Vladu. Uz to, riječ je o županiji koja je prva usvojila proračun za 2019. godinu. O planovima nove Vlade Zapadnohercegovačke županije te proračunu za ovu godinu u intervjuu za Večernji list govori predsjednik Vlade Zdenko Ćosić.
On je istaknuo i ciljeve nove Vlade kada je u pitanju gospodarski razvoj, za što su već napravljeni određeni strateški dokumenti. Kao dopredsjednik HDZ-a BiH Ćosić se dotaknuo aktualne političke situacije te odluke o izboru zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.
Zapadnohercegovačka županija prva je formirala Vladu nakon održanih listopadskih izbora. Kakva je politička situacija u ovoj županiji, odnosno suradnja s ostalim strankama?
– Nije bilo nikakvih razloga čekati na sastavljanje Vlade, budući da smo imali izborni rezultat kakav smo imali, odnosno uvjerljivu pobjedu HDZ-a BiH u ovoj županiji. Što se tiče političke situacije u Zapadnohercegovačkoj županiji, tu nemamo problema. S većinom stranaka oporbe surađujemo, ponajprije kroz Hrvatski narodni sabor. Ta nam je suradnja vrlo bitna, pogotovo u procesu izbora zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.
Prvi ste usvojili i proračun za 2019. godinu. Možete li se kratko osvrnuti na usvojeni proračun?
– Još prije izbora prošli saziv Vlade krenuo je s pripremama proračuna za 2019. godinu. Nakon izbora taj smo proces i ubrzali. Temeljem projekcija koje smo mi kao Vlada imali i uvažavajući izračune Uprave za neizravno oporezivanje BiH te Federalnog ministarstva financija, utvrdili smo proračun u visini od 85,994.142 konvertibilne marke. Proračun je nešto viši nego prethodne godine jer nam je cilj bio zadržati, prije svega, dostignutu razinu socijalne dimenzije, s tim da ćemo tu ići i korak naprijed u ovoj godini. Tako je, između ostaloga, u proračunu predviđen novac za nabavljanje školskih udžbenika.
Izmjene u novom sastavu Vlade ZHŽ-a minimalne su u odnosu na prošlu. Imenovana su tek dva nova ministra. Što očekujete u predstojećem razdoblju od ove Vlade, odnosno što su prioriteti?
– Znate da je naša županija već godinama po indeksu razvijenosti na drugom mjestu. Imamo prilično vitalan poduzetnički dio te moramo donositi mjere za ubrzanje lokalno-regionalnog razvoja, odnosno popuniti na neki način prazninu koja se pojavila uslijed nedostatka državnih politika, strateških razvojnih dokumenata, kao i sredstava za provedbu postojećih dokumenata. U našoj županiji iz godine u godinu uglavnom rastu prihodi i broj zaposlenih. Uz to, bilježimo rast izvoza i dobiti od poreza, tako da imamo jedan pozitivan trend koji moramo svojim mjerama ohrabriti. Istaknuo bih da 1182 tvrtke u našoj županiji koje predaju završna financijska izvješća zapošljavaju čak 81 posto ukupno zaposlenih. To su mahom stabilne tvrtke, koje posluju već niz godina, i daju nam nadu da će se pozitivan trend nastaviti. Također, krenuli smo u formiranje određenih savjetodavnih tijela koja bi obuhvatila sve sudionike u ovom razvojnom procesu. Tu u prvom redu mislim na Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem, kao i Razvojni odbor ZHŽ-a. U tom smislu donijeli smo određene strateške odluke, odnosno dokumente koji se prije svega odnose na poticaj razvoja poslovne infrastrukture. U to spada i turizam, koji je poprilično zanemaren, a ima veliku perspektivu s obzirom na naše prirodne potencijale. Riječ je o adrenalinskom turizmu. I ono što je vrlo bitno jest strateški dokument koji se odnosi na razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj koji, prije svega, definira poticanje tržišno orijentirane poljoprivrede, obiteljskih gospodarstava… Mislim da ćemo postupno stvarajući te okvire u predstojećem razdoblju bilježiti porast razvoja u tom smislu.
Pred Vladom ZH županije su pregovori s partnerima o kolektivnim ugovorima. Očekujete li skore dogovore?
– Već smo dobili određene zahtjeve. Mi ćemo u idućih nekoliko dana krenuti s procesom pregovaranja o kolektivnim ugovorima. Osim već postojećih sindikata obrazovanja, policije…, imamo i jedan novi sindikat liječnika s kojim ćemo također razgovarati.
Ranije ste spomenuli izbor zastupnika u Dom naroda FBiH. Kako komentirate posljednju odluku SIP-a o načinu izbora, odnosno primjeni popisa iz 2013.?
– Mi smo najavljivali ovakvu situaciju. Mjesecima se gradila jedna medijska hajka prema HDZ-u BiH jer smo upozoravali da ćemo doći u jednu ovakvu bezizlaznu situaciju. Kroz prizmu tih sarajevskih boljševika onaj tko upozorava na problem je odgovoran za problem, a ne onaj tko problem stvara. Međutim, danas je valjda svima jasno da su oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli do ovakve situacije u kojoj skoro da ne postoji čist i legalan način izbora vlasti. Mi ćemo se žaliti na potez SIP-a iako, načelno, to nije posao koji bi SIP trebao raditi, ali vjerojatno drugog izlaza nije bilo. Nismo zadovoljni i žalit ćemo se jer nije u potpunosti uvažena i usvojena odluka Ustavnoga suda koja se odnosi na ovo pitanje.
Nedavno je formirana Vlada Sarajevske županije. U njoj nema ni jednog Hrvata ni Srbina. Dakle, stranke koje su je sastavile primijenile su popis iz 2013. Međutim, to su iste one stranke koje Dom naroda FBiH žele popuniti po popisu iz 1991. Kako ovo komentirate?
Tu vidimo na djelu te tzv. probosanske snage ili građanske snage, odnosno lažne patriote. Da se razumijemo, ti ljudi koji su uzurpirali, prije svega, javnost BiH, napose u FBiH, sad pokušavaju uzurpirati svim mogućim mjerama i vlast, lažno se predstavljaju kao patrioti, a, u biti, da se njih pitalo, ove zemlje nikada ne bi ni bilo. Njihovi ideološki prethodnici bili su protiv neovisnosti, ustvari su je prihvatili tek kao poligon za vladanje kada više nikakva izbora nije bilo.
Za vikend ste prisustvovali sastanku čelnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Što je dogovoreno na tom sastanku, očekujete li da će konačno zaživjeti hrvatsko zajedništvo?
– Razgovaralo se o konkretnoj suradnji u svim županijama, ali i mogućnostima dugoročnijeg približavanja tih dviju stranaka i zajedničkog djelovanja. Očito je da je to nužnost na koju nas tjeraju ovakvi ili onakvi partneri te zakoni i propisi nametnuti, koji jednostavno žele jedan konstitutivni narod u BiH marginalizirati ili izbrisati. Naglasak na sastanku je stavljen i na nužnosti izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala i dobila legitimno predstavljanje, tako da Hrvati, kao i drugi, mogu birati svog člana Predsjedništva BiH, da Hrvati mogu birati svojih 17, a ne 12 ili 13 legitimnih predstavnika u Dom naroda FBiH. Izaslanstva su se složila da se moraju konačno spriječiti bilo kakve zlouporabe u izbornom procesu, ali i da izmjene Izbornog zakona može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH, na čemu će se i dalje inzistirati./HMS/
wpDiscuz