Razvoj tehnologije omogućio je ubrzani razvoj umjetne inteligencije, koja svoju veliku primjenu ima a i mogla bi imati imati u vojnoj industriji. U budućnosti bi tako na ratištima diljem svijeta mogli hodati neuništivi ‘roboti ubojice’, autonomni, smrtonosni i nepobjedivi vojnici.
No iako bi mogli postati vrijedni ‘borci’, stručnjaci i kritičari upozoravaju da ‘oživljavanje’ strojeva, može imati kobne posljedice. Zasada je put njihovog razvoja otvoren, a posljednju pobjedu doživjeli su prošlog mjeseca na sastanku u Genevi gdje je većina zemalja, poput Rusije, Izraela i SAD, bila protiv međunarodne zabrane takvog oružja.
U srpnju ove godine oko 2400 stručnjaka i znanstvenika, među kojima i Elon Musk, potpisali su peticiju za zabranu rada robotima bez ljudske supervizije. Googleovizaposlenici revoltirani su bili njihovim AI (umjetna inteligencija) programom dronova koji je radio u suradnji sa Pentagonom na pronalasku meta. Nakon njihovog negodovanja program je zaustavljen. Ugledno sveučilište u Južnoj Koreji KAISTbojkotirala je međunarodna akademska zajednica zbog njihovog rada na razvoju vojnih robota, zbog čega su na kraju, taj rad i prekinuli.
U posljednje vrijeme kampanje i grupe koje rade na zaustavljanju ‘robota ubojica’ sve su angažiranije i uspješnije.
Političari pak smatraju kako je bilo kakva vrsta regulacije na ovom području preuranjena reakcija, a kritičarima odgovaraju kako bi takvi roboti mogli smanjiti broj ljudskih žrtava i kako nisu namijenjeni a ni dizajnirani da rade potpuno samostalno, već uz nadzor čovjeka.
“Većina ljudi ne razumije da ovi sistemi mogu odlučiti kada pucati a kada ne, čak kada im to zapovijedi čovjek, a ako je riječ o nekim neetičnim postupcima”, kaže Ron Arkin, robotičar sa instituta za tehnologiju u Georgiji.
Smatra kako bi autonomno oružje moglo i trebalo biti opremljeno “etičkim guvernerom” koji bi osigurao da takve ‘ubojice’ napadaju samo legitimne ciljeve, a ne bolnice, i sl. Podržava upotrebu takvih oružja, no smatra kako je upotreba oružja bez nadzora u jako naseljenim područjima, poput onih u Siriji, je namjerna upotreba brutalnosti, piše Popular Mechanics.
Najveći potencijal razvoja ovog oružja dolazi iz dubokog učenja, tehnike u koje se stroj ‘hrani’ golemim količinama podataka kako bi mogao vidjeti neophodne razlike, što bi mu, u teoriji, moglo pomoći u razlikovanju meta od civila na bojištu.
Upravo takvi slični strojevi, dronovi koji su opremljeni sustavom za detekciju morskih pasa, nalaze se na australskim plažama. Razvijeni su na Sveučilištu u Sydneyju i skeniraju vodu u potrazi za morskim psima. Nakon što uoče opasnost, alarmiraju čovjeka. SharkSpotter primjećuje razliku između čovjeka, delfina, brodova, i ostalih objekata u moru.
Čovjeka može prevariti ono što vidi, možemo ne vidjeti dobro, dok stručnjaci smatraju kako se to robotu ne može dogoditi.
“Roboti se mogu razviti na takav način da nisu osjetljivi na takve obrasce ponašanja”, smatra Arkin.
Takva oružja mogla bi biti bolja od trenutačnih “pametnih bombi” koja ne rade nikakvu razliku. Tako je laserska bomba početkom kolovoza pogodila autobus puno školaraca u Jemenu i ubila četrdesetero djece.
“Nakon sve te velike priče oko tehnologije prepoznavanja lica čini se kako jako loše funkcioniraju što možemo vidjeti na primjeru žena i osoba tamnije boje kože, a niz provedenih testova pokazuje kako ih je lako zavesti”, rekao je Noel Sharkey, predsjednik International Committee for Robot Arms Control.
U današnje vrijeme trenutačni razvoj umjetne inteligencije i daje im ne omogućava da donose bolje procjene od ljudi, no malo po malo postaju sve pametniji, a jednog dana možda bi mogli pomoći u smanjivanju broja nedužnih života koji stradavaju na ratnim područjima.
Sharkey se ne slaže sa takvom idejom, i poziva se na princip poznat kao Martensova klauzula prema kojoj “u slučajevima koji nisu uređeni ugovorima ratnoga prava, pučanstvo i ratnici zaštićeni su načelima međunarodnog prava, koja proizlaze iz običaja ustanovljenih između civiliziranih naroda, u skladu sa zahtjevima čovječnosti i javne savjesti”.
Ovo zapravo znači da bez obzira koliko dobro strojevi funkcioniraju, oni ne bi trebali donositi odluke o životu i smrti u ratu.
“Hitno je potreban sporazum u zabrani, i to prije nego na ovom području dođe do velikih međunarodnih ulaganja”, naglašava Sharkey.
No za to je možda već kasno. Naime, DARPA, agencija Ministarstva obrane SAD-a za razvoj novih vojnih tehnologija, najavila je investicije od dvije milijarde dolara u području AI-a, a ne sumnjamo kako njihove primjere ne slijede i druge zemlje, velike vojne sile koje neće prezati od ulaganja na tržištu koje bi im u konačnici moglo donijeti veliku pobjedu na nekom od budućih ratišta.
wpDiscuz