Nakon što su srbijanski i kosovski predsjednik tijekom vikenda najavili kako žele započeti razgovore o izmjeni granica, pred EU je novo i neizvjesno razdoblje i borba s novim dilemama. Na neki način nastavak je to njihove agonije započete tijekom 90-ih i rata koji je razorio Jugoslaviju.
Službenici i diplomati još uvijek pokušavaju shvatiti razmjere i implikacije te objave, koja je u suprotnosti sa dugotrajnom zapadnjačkom politikom. Godinama su naime dužnosnici EU i SAD-a tvrdili kako izmjena granica u nestabilnim regijama može potaknuti nasilne kampanje i po pitanju granica drugih zemalja, tj. njihovih izmjena.
No suočeni sa željom obojice predsjednika da razbiju tabu i spremnosti Trumpove administracije da podrži takav potez, EU dužnosnici i diplomati zasada ipak ne mogu zanemariti te najave, piše Politico.
Iako se čini kako nitko nije sretan s implikacijama te najave, nitko se zasada ne usuđuje ništa napraviti.
“U idealnom svijetu ovo se najvjerojatnije ne bi ni dogodilo. No ovo nije idealan svijet, ovo je Balkan i trebali bi tome posvetiti pažnju”, rekao je jedan europski diplomata.
Oni strahuju kako će promjene granica potaknuti i druge zemlje izvan granica Balkana da pokušaju ostvariti svoje teritorijalne želje, među kojima je i Rusija koja bi mogla zatražiti da zapad prihvati njihovu aneksiju Krima. Bilo koja izmjena granica mogla bi naštetiti mirovnom sporazumu i neriješenim pitanjima iz rata koji je trajao od 1998./1999. godine i prekinuo srbijansku kontrolu nad Kosovom. Srbija i dalje Kosovo, s većinom albanskim stanovništvom, doživljava kao pobunjeničku provinciju. Njihovi saveznici, Rusi, blokirali su njihov put prema članstvu u UN-u.I Kosovo i Srbija žele postati članice EU no to neće biti moguće prije nego riješe sve svoje bilateralne sporove.
Njemačka je dosada bila najglasniji skeptik ovog prijedloga, kojeg su javnosti najavili predsjednici Kosova Hashim Thaçi i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na konferenciji u Austriji.
“Mi naravno podržavamo sve razgovore koji vode cilju no u isto vrijeme smatramo kako je teritorijalni integritet kakav je danas od iznimne važnosti”, naglasila je njemačka kancelarka Angela Merkel na zajedničkoj konferenciji sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.
Merkel je pomalo ‘omekšala’ svoju retoriku nakon što je početkom mjeseca oštro odbila bilo kakvu izmjenu granica na Balkanu. Očekuje se kako će njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas na sastanku sa svojim europskim kolegama u petak u Beču i dalje držati taj njemački stav.
Svoje sumnje u pitanje granica pokazao je i premijer Plenković.
“Granice bi trebali poštovati takve kakve jesu”, naglašava.
Izmjenama granica protivi se i Velika Britanija.
“Normalizacija odnosa između Srbije i Kosova ključna je za sigurnost, stabilnosti i prosperitet ove dvije zemlje ali i cijele regije. Vlada vjeruje kako bi to trebalo biti na tragu prepoznavanja nezavisnosti suverenih zemalja unutar njihovih trenutačnih granica”, rekao je glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova.
Neformalni sastanak ministara u petak bit će idealan prigoda da europski dužnosnici razgovaraju o ovom prijedlogu, koji je objavljen tijekom vikenda dok su mnogi od njih još bili na odmoru. Ni Vučić ni Thaçi nisu precizirali detalje prijedloga, no regijom već godinama kruže glasine o ‘zamjeni’ teritorija.
Po zasada najčešćem scenariju dio sjevernog Kosova, s pretežno srbijanskim stanovništvom, bilo bi dodijeljeno Srbiji. U zamjenu za to, područje Preševa na južnom dijelu Srbije, kojeg većinom naseljavaju Albanci, postalo bi dio Kosova.
“Zabrinuti smo zbog sporazuma koji bi bio baziran na etničkoj podjeli. Imamo neke druge etničke grupe koje bi mogle ‘uskočiti'”, naglašava drugi europski diplomata. Još će jedan reći kako je njegova zemlja “jako skeptična” posebno i zbog potencijalnih posljedica za BiH, u kojoj vođe Republike Srpske često spominju ideju priključivanja Srbiji.
“Sve je to jako riskantno”, dodaje diplomata.
Tri bivša visoka povjerenika za BiH protive se ovakvoj ideji i šeficu europske vanjske politike Federicu Mogherini pozivaju da potakne Vučića i Thaçija da odbace njihov plan.
“Poznajemo regiju dovoljno kako bi znali da izmjena granica neće riješiti podjele, već će ih samo produbiti”, napisali su u svom pismu Paddy Ashdown, Carl Bildt i Christian Schwarz-Schilling.
Ona im je jasno dala do znanja da neće slijediti njihove savjete. Dvojicu predsjednika primit će na sastanku 7. rujna. Nekoliko dana nakon toga Vučić bi trebao otkriti detalje svog prijedloga u Kosovskoj Mitrovici na sjeveru Kosova. Bit će to “govor njegovog života”, kako ga je najavio nekim diplomatima.
Do sada ni jedna europska zemlja nije pokazala podršku planu, iako je Austrija zainteresirana da odigra ulogu medijatora i pokazala je želju za istraživanjem tog prijedloga. Dužnosnici iz europskih institucija poput Johannesa Hahna, povjerenika za proširenje, pokušavaju pronaći balans. Ne odbijaju zamjenu teritorija već inzistiraju kako bi takvu izmjenu trebala pratiti i garancija da se ni jedna druga granica u regiji neće izmijeniti.
Smatraju kako će bilo kakav pokušaj dogovora između Srbije i Kosova potaknuti i niz drugih pitanja koja nemaju veze s granicom, kao što su prava manjina i raznih sporova koji svoje korijene vuku i još prije ratnog razdoblja. Neki pak diplomati smatraju kako njihova podrška zamjeni teritorija neće biti ni potrebna, jer su uvjereni da dvije strane neće moći postići dogovor.
Prepuštanje teritorija bit će teško ‘prodati’ glasačima u obje zemlje, a posebno teško bit će to na Kosovu, gdje je političko mišljenje podosta podijeljeno oko ovog pitanja. Premijer Ramush Haradinaj pokazao se kao jako oštar protivnik ove ideje.
“To će značiti rat. Otvaranje pitanja koja su već dogovorena, znači i otvaranje prošlosti, a to u našoj regiji znači otvaranje rata. Sve ove granice rezultati su tragičnih ratova”, naglašava Haradinaj.