Za ljude koji žele biti sigurni da web služi čovječanstvu, moramo se brinuti o onome što ljudi tu stavljaju “, rekao mi je Tim Berners-Lee novinaru Vanity Faira tijekom razgovora koji su vodili u kafiću u središtu Washington DC-a, jedva kilometar udaljeni od Bijele kuće. Berners-Lee pričao je o budućnosti Interneta s mnogo žara.
Izgleda poput pravog akademika – govori brzo i žustro, s jakim londonskim naglaskom, ponekad preskače riječi i izgovara rečenice dok se trudi srediti misli. Prije tri desetljeća taj je čovjek izumio World Wide Web, a u Ameriku je stigao nedavno s misijom da ga spasi.
Danas u 63. godini, Berners-Leejev život mogao bi se podijeliti u dvije glavne faze. U prvoj je pohađao Oxford, radio u CERN-u, a potom je 1989. godine došao na ideju koja se pretvorila u web.
U početku je inovacija Berners-Leeja pomogla znanstvenicima da dijele podatke preko tada nekakve platforme nazvane Internetom, inačicu koju je američka vlada koristila od šezdesetih godina prošlog stoljeća. No, zbog odluke da web bude otvorena i demokratska platforma za sve, njegova je zamisao ubrzo postala stvarnost.
To je promijenilo i život Berners-Leea. Time ga je već proglasio jednom od najvažnijih ličnosti 20. stoljeća, dobitnik je nagrade Turing za postignuća u računalnim znanostima, a kraljica Elizabetha II ga je proglasila vitezom, pa ispred svog imena nosi titulu sir.
“On je Martin Luther King novog digitalnog svijeta”, kaže Darren Walker, predsjednik zaklade Ford u čijem povjerenstvu sjedi i Berners-Lee.
Berners-Lee, koji nikada nije imao izravne financijske koristi od svog izuma proveo je većinu svog života pokušavajući ga zaštititi. Dok je Silicijska dolina počela dijeliti aplikacije i stvarati društvene mreže bez ikakvog razmišljanja o posljedicama, Berners-Lee je protekla tri desetljeća proveo razmišljajući o sasvim drugim stvarima.
Očajan zbog Trumpa
Od samog početka Berner-Lee je zapravo znao da će silna moć weba transformirati vlade, poduzeća, cijela društva i da bi njegov izum mogao, u pogrešnim rukama, postati razarač svijeta, poput Oppenheimerove atomske bombe.
Njegovo zloguko proročanstvo se ostvarilo 2016. godine kad je otkriveno da su ruski hakeri ometali i utjecali na američke predsjedničke izbore 2016. ili kad je Facebook priznao da je podatke više od 80.000.000 korisnika ustupio Cambridge Analytici koja je radila na kampanji Donalda Trumpa.
No, 2012. Facebook je proveo tajne psihološke pokuse na gotovo 700.000 korisnika, a Google i Amazon su prijavili patentne za uređaj koji u ljudskom glasu detektiraju promjenu raspoloženja i emocija.
“To me uništilo. Doslovno sam osjetio i fizičke i psihičke promjene”, govori Berners-Lee gledajući u smjeru Bijele kuće, nemoćan da, kako kaže, opiše užas koji je osjetio kad je vidio kako se zlorabi njegov izum.
Ova agonija, međutim, imala je dubok utjecaj na Berners-Leea, pa sad po svemu sudeći, počinje treća etapa u njegovom životu.
Odlučio je iskoristiti svoj ugled i znanje kodiranja. Konkretno, već neko vrijeme radi na softveru Solid, kojim želi Internet oteti korporacijama i vratiti ga demokratskim korijenima. Zimus je došao u Washington na godišnji sastanak World Web Fondacije koja je počela s radom 2009. sa zadaćom da u digitalnom svijetu zaštiti ljudska prava.
Za Berners-Lee, ova je misija ključna za budućnost koja se brzo približava. Negdje u studenom, procjenjuje se da će polovica svjetske populacije – dakle oko 4 milijarde ljudi, biti povezana Internetom i dijelit će sve od političkih, do informacija o DNK. Dolaskom novih milijardi ljudi na mrežu, oni će dodati bilijune novih bitova informacija, pa je vrijeme potencijalno opasnije nego li ikad.
“Pokazali smo da je web uspio promašiti svoj smisao umjesto da je služio ljudima. Sve veća centralizacija weba, bez ikakve mogućnosti onih koji su dizajnirali i stvorili platformu, da utječu na zle namjere i spriječe pojave usmjerene protiv čovječnosti”, govori Tim Berners-Lee.
Izvorna ideja za svorena je početkom šezdesetih godina, kada je Berners-Lee odrastao u Londonu. Njegovi roditelji, oboje pioniri računalnog doba, pomogli su u stvaranju prvog komercijalnog računala koje je moglo pohraniti memoriju.
Odgojili su sina uz priče o bitovima i procesorima i o moći takvih strojeva. Jedno od njegovih najranijih sjećanja na oca je razgovor koji su vodili o tome kako će jednog dana kompjutori funkcionirati poput ljudskog mozga.
Kao student na Oxfordu početkom 1970-ih, Berners-Lee je složio svoje računalo pomoću stare televizije i lemilice. Diplomirao je fiziku, bez posebnih planova za budućnost. Svaštario je u raznim tvrtkama ao programer ali nigdje se nije dulje zadržao.
I tako do ranih osamdesetih godina, kada je u švicarskom CERN-u dobio savjetničkomjesto, pa se njegov život počeo mijenjati.
Radio je na programu koji pomaže nuklearnim znanstvenicima dijeliti podatke, a Berners-Lee ga je nazvao ‘raspitajte se o svemu’, prema naslovu knjige iz viktorijanskog doba koju je pročitao kao dijete.
Prošlo je još cijelo desetljeće da bi konačno stvorio izvorni web, u kolovozu 1991. godine, a kad se pojavio u akademskoj zajednici s izumom, nitko baš nije vidio odmah važnost Berners-Leejevog izuma.
“Nitko nije obraćao veliku pažnju”, prisjeća se Vinton Cerf, njegov suradnik a danas šef u Googleu.
Postojao je već informacijski sustav koji je koristio stariji softver poznat kao Hypertext koji je povezivao podatke i dokumente preko interneta. U to vrijeme postojali su i drugi informacijski sustavi, ali ono što je Internet učinilo moćnim i naposljetkudominantnim, također bi jednoga dana moglo postati njegova glavna rak-rana.
Odmah izvukli korist
Berners-Lee ga je dao besplatno – dakle bilo tko s računalom i internetskom vezom mogao je pristupiti platformi ali ju i nadograđivati.
Berners-Lee je shvatio da web mora biti slobodan od patenata, naknada, autorskih naknada ili bilo koje druge kontrole kako bi napredovao. Na taj način, milijuni inovatora mogli su dizajnirati vlastite proizvode kako bi od toga zaradili.
Naravno, milijuni su to učinili. U roku od godine dana od objavljivanja web-a, novi razvojni programeri već su shvatili načine privlačenja sve većeg broja korisnika.
Od preglednika do blogova do web mjesta za e-trgovinu – ekološki sustav weba je eksplodirao. U početku je sve bilo doista otvoreno, besplatno, i bez kontrole ikakvih tvrtki ili grupa.
“Bili smo u prvoj fazi onoga što Internet može učiniti”, prisjeća se Brewster Kahle, pionir ranog interneta koji je 1996. godine sagradio izvorni sustav za Alexu, a kasnije ga je nabavio Amazon.
“Tim i Vint su napravili sustav tako da bi moglo postojati mnogo igrača koji nemaju prednost jednih nad drugima.”
Berners-Lee, također se prisjetio:
“Duh je bio vrlo decentraliziran. Pojedinac je bio nevjerojatno povlašten. Sve se temeljilo na tome da nema središnje vlasti koju ste morali pitati za dopuštenje. Taj osjećaj individualne kontrole je nešto što smo izgubili.”
Snaga weba nije oteti ili ukrasti. Facebook, Google i Amazon sada monopolizirajugotovo sve što se događa na mreži, od onoga što kupujemo, preko vijesti koje čitamo pa do onoga što volimo. Uz pregršt moćnih vladinih agencija, oni su u stanju pratiti, manipulirati i špijunirati na sve zamislive i nezamislive načine.
Prošle jeseni World Wide Web Foundation financirao je istraživanje koje je ispitalo kako Facebookovi algoritmi kontroliraju vijesti i informacije koje korisnici dobivaju.
“Gledajući načine na koje algoritmi prenose vijesti o ljudima i kakva je njihovaodgovornost za algoritme, sve to je stvarno važno za otvoreni web”, objasnio je.
Razumijevajući ove opasnosti Berners-Lee smatra da bi se moglo stati na kraj kolektivnoj obmani. Smatra da je to važno ne samo za one koji su već umreženi, nego i za milijarde onih koji će se tek susresti s internetom.
Govoreći o ovom preokretu, uhvatio je bilježnicu i olovku i počeo crtati kose strelice, točke i crte i preko cijele stranice iscrtao grafikon odnosa računalnih snaga u svijetu:
“Ovo je možda Elon Musk kada koristi svoje najmoćnije računalo” – kaže Berners-Lee, povlačeći debele linije u gornjem desnom uglu papira da bi pokazao moćnu i dominantnu poziciju vlasnika i direktora SpaceX i Tesle.
Na dijametralno suprotnoj strani papira stavio je drugu oznaku:
“Ovo su ljudi u Etiopiji koji imaju umjerenu povezanost s internetom, ali njih se potpuno špijunira. Moj cilj je popuniti ovu sredinu do maksimuma – da ovaj prazni prostor između Muska i ljudi u Etiopiji bude popunjen – da cijelo čovječanstvo ima isti pristup i utjecaj na webu”, kaže Berners-Lee.
Prošle je godine Europska unija nanijela novčanu kaznu Googleu od 2,7 milijardi dolara za manipuliranje tržištima online kupovine. Ove će godine novi propisi zahtijevati od njega i drugih tehnoloških tvrtki da zatraže pristanak korisnika da od njih dobiju privatne podatke.
U SAD-u kongres i regulatori razmišljaju o načinima provjere ovlasti Facebooka i drugih. Ali napisani zakoni sada ne predviđaju buduće tehnologije. Niti zastupnici – mnogi koji su pod utjecajem korporativnih lobista – ne žele uvijek zaštititi pojedina prava korisnika.
Orwellova ‘1984.’
U prosincu su lobisti za telekomunikacijske tvrtke natjerali su Federalnu komisiju za komunikacije da povuče zakon o neutralnosti kojom se štitio jednaki pristup Internetu svim korisnicima.
U siječnju je američki Senat izglasao prijedlog zakona koji bi omogućio Nacionalnoj sigurnosnoj agenciji nastavak svog programa masovnog online nadzora.
Googleovi lobisti sada rade na izmjeni pravila o načinu na koji tvrtke mogu prikupljati i pohranjivati biometrijske podatke, kao što su otisci prstiju, skeniranje irisa i slike prepoznavanja lica.
Sile zla koje je Berners-Lee otkrio prije skoro tri desetljeća, sve više ubrzavaju, krećući se na način koji nitko ne može u potpunosti predvidjeti.
A uskoro, kada se polovica ljudske populacije pridruži webu, nalazimo se na prijelomnoj točki. Jesmo li krenuli prema orvelovskoj budućnosti u kojoj će pregršt korporacija pratiti i kontrolirati naše živote?
Ili smo na rubu stvaranja boljih verzija društva sa slobodnim protokom informacija i ideja za liječenje bolesti, ispravljanju nepravdi i otkrivanju korupcije?
Teško je vjerovati da bi bilo tko – čak i Zuckerberg – želio neku verziju “1984.”
Berners-Lee vjeruje da se ova bitka nad našom digitalnom budućnošću može pobijediti.
U otvorenom pismu objavljenom na internetskim stranicama svoje zaklade, napisao je: “Iako su problemi s kojima se suočava web složeni i veliki, mislim da bismo ih trebali vidjeti kao greške: problemi s postojećim kodovima i softverskim sustavima koje su stvorili ljudi, pa ih jedino ljudi mogu i popraviti.”
Na pitanje što obični ljudi mogu učiniti, Berners-Lee je odgovorio:
“Ne morate imati sposobnost kodiranja. Samo morate imati srce da odlučite da je sad stvarno dosta. Izvadite svoje papire, daske ispišite poruke i izađite na ulice. Vrijeme je za pobunu protiv strojeva.”
express.hr
wpDiscuz