Dan sjećanja na Jadovno 1941. 

Kod Šaranove jame su četvorica pravoslavnih svećenika održali parastos, pomolili za mrtve, a potom su posvećenim križem obilježili druga velebitska stratišta iz Drugog svjetskog rata i žrtvama odali počast, prenijela je Hina.

Prošlo je 77 godina od stradanja 38.000 Srba i dvije tisuća Židova i Roma u zločinačkom režimu NDH, rečeno je na obilježavanju, u kojemu je sudjelovalo 400 potomaka žrtava pristiglih, kako je rekao predsjednik Udruge “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić, iz Beograda, Novg Sada, Banja Luke, Gradiške te iz Ljubljane.

Na mjestima stradanja postavljen su drveni križevi, danas šesti, a početkom ove godine Udruga je predala nadležnim tijelima dokumentaciju za gradnju pravoslavne kapele nedaleko od Šaranove jame i spomenika Ratka Petrića, kazao je Bastašić. “Nadamo se dozvoli za tu skromnu jadovničku kapelu šest puta osam metara, prema projektu akademika Peđe Ristića, jer ovo jest spomenički kompleks, iako se nalazi na području Parka prirode,” rekao je.

Posebno je istaknuo zadovoljstvo što ni jedan od križeva nije oskrnavljen, što “vraća vjeru da se vrtlozi zla neće više ponavljati”. Bastašić je dodao da su zadovoljni i zbog toga što je Dan sjećanja na Jadovno 1941. upisan i u kalendar Koordinacije židovskih općina, te u kalendar značajnih događaja Republike Srpske.

Sjećanje na žrtve naših predaka je odgovoran odnos, ali je još važnije da je to misija prevencije genocidnog ponašanja, da se takva stradanja ne dogode ni srpskom ni ikojem drugom narodu, istaknuo je Bastašić.

Izaslanik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Miladin Dragičević, obećao je na skupu da će državna tijela toj komemoraciji dati poseban status i preuzeti organizaciju jer Udruženje Jadovno 1941., kazao je, nosi preveliki teret.

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić rekao je nakon parastosa kod Šaranove jame da se treba sjećati žrtava, mjesta gdje su ljudi stradavali jer narod koji se ne sjeća svojih žrtava gubi vlastiti identitet, a glavna je poruka da se tako nešto nikada nikome ne smije dogoditi. Jadovno, Jastrebarsko, Stara Gradiška i druga stratišta trebala bi biti u udžbenicima jer srpski narod ima jako puno stratišta i u BiH i u Hrvatskoj, rekao je Ivanić.

U izjavi za Hinu rekao je da je poruka onima koji negiraju te strahote, brutalna ubojstva žena i djece, kako negiranje zla nikome ništa dobro ne nosi i da je puno bolje suočiti se s istinom nego pokušati od nje pobjeći. “Ovdje se sjećamo žrtava, ljudi koji su nevino stradali  i to ne treba koristiti u dnevne političke svrhe,” rekao je Ivanić.

Sudionici komemoracije su nakon odavanja počasti kod Šaranove jame otišli  7,5 kilometara dugom „mučeničkom stazom jadovničkom“ uzbrdo do mjesta nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu.

Oko 40 metara od logora nalazi se, rekao je Hini predsjednik Udruge Dušan Bastašić, devastirani spomenik podignut nad jamom u kojoj su i 77 godina od likvidacije posmrtni ostaci žrtava. Uz tu jamu su članovi Udruge postavili drveni križ i služili kratki pomen, rekao je.

Nakon toga se kolona sjećanja uputila do križa podignutog 2012. godine u Čačića dolcu, a na povratku će u Smiljanu posjetiti Crkvu sv. Petra i Pavla, uz koju je, kaže Bastašić, neoznačena masovna grobnica s posmrtnim ostacima više od 550 Srba iz Smiljana pobijenih u Drugom svjetskom ratu.