Kina ocjenjuje svoje građane prema njihovom ponašanju. Rangiraju ljude prema ocjeni društvene zasluge. Do ocjene se dolazi zbrojem više osobina navika: gleda se njihova pouzdanost, potrošačke navike i društvene interakcije.
Ljudi koji dobiju visoku ocjenu od države dobiju i neke privilegije. Brže se check-inaju u hotele, imaju više podudaranja na aplikacijama za dejtanje. Oni građani Kine koji imaju loše ocjene, dobivaju kazne – i to kakve. ‘Lošim Kinezima’ internet je spor, i to namjerno. Država ih kažnjava tako. Osim u virtualnom, dobivaju restrikcije i u stvarnom svijetu – ograničena su im putovanja.
Kako bi ovaj nadzor građana bio moguć kineske vlasti koriste oko 176 milijuna kamera koje građane prepoznaju po licu. A do 2020. planiraju poduplati taj broj.
Korištenje programa za prepoznavanje lica u Europi i Americi još uvijek je predmet žestokih kritika zbog kršenja ljudskih prava, no u Kini vlasti nemaju takvih problema. Hvale se time da od 2014. rade na objedinjavanju svih dostupnih podataka i izradi društvenog kreditnog rejtinga.
Kina je također počela prikupljati biometričke podatke milijuna ljudi koje smatra potencijalnom prijetnjom kako bi stvorila nacionalni DNK registar. Ministarstvo javne sigurnosti već je skupilo podatke o 40 milijuna ljudi i obznanilo kako je to najveći DNK registar na svijetu. Kineske vlasti mogu uzimati uzorke od bilo koga, bez obzira je li protiv njih pokrenuta bilo kakva istraga, piše 100posto.hr.