Kosovo slavi 10 godine uvjetne neovisnosti. Francuski list Libération piše kako se nakon deset godina nakon formalne neovisnosti Kosovo još uvijek teško može nazvati formiranom suverenom državom. Siromaštvo, korupcija i kriminal su samo mali dio problema koje sami stanovnici Kosova ili međunarodna zajednica ne mogu riješiti.
“16. siječnja je na Kosovu ubijen istaknuti predstavnik zajednice kosovskih Srba, Oliver Ivanović. Njegova je smrt podsjetila na linije po kojima puca Kosovo, mikrodržava čija izgradnja nije dovršena ni deset godina nakon neovisnosti”, piše francuski Libération.
“Ovaj zločin je jedan od događaja koji je na desetu godišnjicu potvrdio nepotpunu neovisnosti države s nepotpunim suverenitetom”, rekao je bivši politički savjetnik međunarodnih organizacija od 1997. do 2010. Sébastien Gricourt.
Kako navodi u Libération, ova mala zemlja na jugoistoku Europe ima 1,8 milijuna stanovnika. 120 000 Srba na Kosovu živi u svojim enklavama, dok su mnogi od i dalje vjerni Srbiji koja nije priznala neovisnost Kosova, baš kao ni Rusija, vjerni saveznik Srbije na Balkanu. Do 2015. godine, neovisnost Kosova priznalo je 115 država, uključujući 23 od 28 država članica EU i Sjedinjene Države.
Prema kosovskim vlastima, posljednjih godina je postignut značajan napredak u odnosima kosovskih Srba i Albanaca.
“Srbi danas sjede u parlamentu i sudjeluju u radu vlade. Po prvi put u povijesti Kosova na sjeveru zemlje su održani lokalni i nacionalni izbori”, hvali se predsjednik Kosova, Hashim Thaçi.
“Naravno, Kosovo je okrenulo stranicu rata koji je odnio 13 tisuća života, ali je euforija neovisnosti nestala”, piše francuski list.
“Iako su stanovnici Kosova zadovoljni sa sigurnošću, oni su razočarani”, rekao je za Libération počasni konzul Kosova u Francuskoj.
Najsiromašnija regija u Europi
Unatoč rastu gospodarskih pokazatelja i bogatstvu mlade populacije, Kosovo ostaje jedna od najsiromašnijih regija u Europi, gdje je prosječni godišnji prihod po glavi stanovnika 3200 eura. Ostali indikatori također “nisu u zelenom”. Stopa nezaposlenosti aktivnog stanovništva iznosi 30,4%, a oko 30% stanovništva je ispod granice siromaštva. Dolazi do redovitog prekida napajanja strujom, a Priština i dalje čeka liberalizaciju viznog režima s Europom, dok ostale zemlje bivše Jugoslavije uglavnom koriste tu privilegiju.
Kosovo, koje je nakon rata 1999. postalo međunarodni protektorat, danas je neobičan primjer države koja nije u potpunosti uspostavila neovisnost.
Njegov pravosudni sustav još uvijek drži EULEX, posebna pravosudna misija EU na Kosovu, koja je više puta uhvaćena u korupciji i pronevjeri.
“Korupcija ostaje jedan od problema Kosova i cijele regije, baš kao organizirani kriminal. U ime stabilnosti, međunarodna zajednica se odlučila osloniti na aktualno vodstvo, a ne na promicanje demokracije i stvarnog gospodarstva usmjerenog na razvoj”, rekao je Sébastien Gricourt.
Prema njegovim riječima, “proces privatizacije se često izjednačava s pravom lova određenih klanova na resurse i zemlji”.
Stanovnici Kosova su razočarani političkim čelnicima zemlje
“Slabo sudjelovanje na općim izborima u lipnju pokazalo je da ovaj jaz raste, a koalicija sastavljena od bivših vojnika pobunjeničke vojske svojim postupcima ne pridonosi poboljšanju situacije. Zapravo, njezine su inicijative zabrinjavajuće. Naime, parlament u Prištini je jednoglasno usvojio odluke o transformaciji Kosovskih sigurnosnih snaga u oružane snage, što je bio šok čak i za one koji podržavaju Kosovo”, kaže Libération.
Optužnice su spremne
Još oštrije je međunarodna zajednica reagirala na neuspjeli pokušaj zastupnika da ukinu Posebnu komisiju za istragu kaznenih djela koje je u ratu počinila takozvana “Oslobodilačka vojska Kosova” (OVK).
“Ovaj nezreli politički potez je bio pokušaj da se izbjegne opasnost”, rekao je Joël Hubrecht s Instituta za visoke studije pravosuđa.
Međutim, političke posljedice će biti suprotne, jer se još od 2014. godine zna da će najvjerojatnije biti optužen sam vrh vlasti i ljudi iz OVK, zbog organiziranja brojnih “nestanaka” ljudi i okrutnog postupanja prema njima. Libération piše kako se optužbe, između ostalih, mogu podići protiv predsjednika, Hashima Thaçija, predsjednika parlamenta Kadrija Veselija i premijerovog brata Dauta Haradinaja.
“Istraga je već i dovršena optužbe neće čekati, a onda će neizbježno slijediti ozbiljne promjene”, kaže Joël Hubrecht.
Ako se Thaçi ukloni s vlasti, njegov nacrt “povijesnog sporazuma” s Beogradom također može doći pod znak pitanja, a situaciju mogu iskoristiti “lijevi nacionalisti”, predviđa Libération, misleći vjerojatno na pokret “Samoodređenje” na čijem je čelu Albin Kurti.
Pokret i njegovi čelnici tvrde da se zalažu za “ljevičarske ideje” i “direktnu demokraciju”, ali je u političkom djelovanju i retorici “Samoodređenja” primjetna visoka razina šovinizma, zalaganje za ujedinjenje s Albanijom, a nacionalizam postojeće kriminalne garniture na vlasti u pokretu smatraju izdajom nacionalnih interesa.
“Deset godina nakon stjecanja neovisnosti, Kosovo je još uvijek u zatočeništvu podjela i nesigurnosti”, zaključuje francuski list.
wpDiscuz