Francuski predsjednik Emmanuel Macron dopustio je povodom predstojećeg Anglo-francuskog samita u Londonu posudbu čuvene tapiserije iz Bayeuxa britanskoj izložbi, čime će ova svjetski poznata umjetnina prvi put nakon 950 godina napustiti francusko tlo
Iako još nije poznato gdje će tapiserija biti izložena, muzej koji čuva umjetninu obavit će testiranja kako bi se ustanovilo može li se ona transportirati bez oštećenja.
Dolazak tapiserije koja pokazuje normansko osvajanje Engleske nakon bitke kod Hastingsa 1066. godine posebno je razveselila britansku premijerku Theresu May te je izjavila kako će posudba umjetnine pokazati kako su odnosi Londona i Pariza čvrsti i nakon odluke o Brexitu.
Prethodni pokušaji da se dogovori posudba tapiserije Britaniji bili su neuspješni, a planirana je za krunidbu kraljice Elizabete II 1953. te 13 godina kasnije, povodom obilježavanja 900. godina od bitke kod Hastingsa, koja je i njena tema.
Tapiserija iz Bayeuxa najpoznatija je romanička tapiserija nastala u razdoblju između 1073. i 1083. godine, a dugačka je 70 metara te široka 50 centimetara.
Iako se naziva tapiserijom, ona je zapravo izvezena tkanina napravljena vunenim koncem u boji na izbijeljenom lanenom platnu. Ukrašena je vezom u osam boja koji prikazuje normansko osvajanje Engleske.
Prizori se nižu vodoravno, slijeva nadesno, praćeni su širokim rubnim trakama s prikladnim prikazom životinja i simboličnih radnji, a prate ih i latinski tekst kojim se objašnjavaju radnja i likovi.
Tapiserija sadrži 626 ljudskih figura, 731 životinju, 376 brodova te 70 zgrada i drveća. Takav poduhvat vezenja vjerojatno je djelo više majstora – umjetnika te povjesničara koji je iscrpno opisao sve događaje. Tako su događaji opisani na tapiseriji prije svega povijesni i prikazuju se iz normanskog viđenja. Iako latinski natpisi objašnjavaju slike, većina događaja prikazana je samo vizualno i mnogi detalji su ostali tajnoviti.
Iako nema podataka o imenima umjetnika, najvjerojatnije se radilo o dvorjankama koje su obično radile ovakve vezove.
Neki znanstvenici misle kako je tapiserija rađena za katedralu u Bayeuxu u Normandiji. Vjerojatno ju je naručio biskup Odo iz Bayeuxa, polubrat Vilima Osvajača koji se pojavljuje na jednom prikazu. Pojedini britanski znanstvenici pak tvrde kako je ona nastala u engleskoj grofoviji Kent.
Glatka površina lana na tapiseriji u kontrastu je s grubim vezom. Za prikaz valova, užadi, pramenova konjske grive i obris svih likova korištena je pojedinačna nit. Svaki je lik obrubljen tamnom niti i plohe između linija su ispunjene jednom bojom, poput dječjih bojanki.
Svi prizori su izvezeni vezom u osam boja, likovi su plošni, a izvedba kompozicije i detalja slijedi zakone romaničkog oblikovnog reda, s tim da, iako se vremenski slijed primjećuje, nema prostorne perspektive.
Tlo je naznačeno vijugavom vodoravnom linijom i osim povremenog preklapanja likova, nema težnje za prikazom trodimenzionalnog prostora. Tapiserija ima jasnu vremensku dimenziju nizanja događaja poput stripa. Narativno kontinuiranje detalja razgraničuje se tek razlikovanjem kompozicijskog ustroja svakog uprizorenja, a kronološki slijed događaja i pokreti naglašeni su čestim ponavljanjem sličnih oblika.
wpDiscuz