Hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je u Trstu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel na marginama skupa o zapadnom Balkanu i o položaju Hrvata, pri čemu je odbacio mogućnost da se naruši ravnopravnost Hrvata u toj zemlji, piše Večernji list BiH.
Odbacio je mogućnost da Hrvatska pristane na koncept građanske BiH, što je navodna inicijativa njemačke administracije kojom bi se u BiH ukinulo konstitutivnost triju naroda.
“Hrvatska pozicija je vrlo jasna, a to je da je Ustav BiH koncipiran na načelu jedna država, dva entiteta i tri konstruktivna naroda”, rekao je Plenković.
“Želimo da se ta ravnopravnost, osobito u Hrvata kojih, prema posljednjem popisu, ima nešto više od 15 posto u BiH, vidi i u svim segmentima funkcioniranja zemlje”, rekao je.
Pri tome je objasnio kako su hrvatska očekivanja da će se kroz izmjene Izbornog zakona osigurati ta ravnopravnost uoči izbora 2018. godine. U više navrata europski birokrati su, pripremajući razna stajališta, inzistirali na tome da se iz dokumenata izbace konstitutivni narodi, što je izazivalo ozbiljne otpore Zagreba, a prijetilo je čak i da EU ostane bez jedinstvenog stajališta. Slično je i oko inicijative za stvaranje ambicioznijeg plana – jedinstvene carinske unije koju podupire Bruxelles.
Regionalno ekonomsko područje, kako se u službenim dokumentima naziva taj projekt, obuhvaća Srbiju, BiH, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju te uživa potporu bruxelleskih birokrata. Europska komisija spremna je izdvojiti sedam milijuna eura kako bi pomogla početak tog projekta. Njegovi temelji, kako stoji u komunikeu skupa u Trstu, gdje su bili premijeri šest zemalja i europski čelnici, su u dokumentima CEFTA-e te aktima EU iz ove oblasti.
“Ovo regionalno ekonomsko područje pomoći će da se oslobode ogromni ekonomski potencijali zapadnog Balkana s gotovo 20 milijuna stanovnika, time što će stvoriti bolje i održivije ekonomske prilike za sve i privući značajnije izravne strane investicije nego što je to sada slučaj kada svi odvojeno nastupaju… Aktivnosti na ovom polju nisu ni alternativa, ni paralelan proces europskim integracijama”, navodi se u komunikeu.
Komentari na taj proces različiti su. U Trstu je potpisana samo prometna zajednica, dakako, bez BiH, koja oko svega ima problema, no ne i dokument oko carinske unije, što, primjerice, ugledni njemački Die Welt povezuje s pokušajem uskrsavanjem Jugoslavije te tvrdnjom kako bi Beograd dominirao, kao i za vrijeme Jugoslavije. No, to nije briga predsjedatelja Vijeća ministara Denisa Zvizdića, nego činjenica da BiH nije postala članica prometne zajednice zbog zahtjeva Republike Srpske koja je uputila svoje zahtjeve.
“Nije dobra vijest da nije potpisan ugovor o osnivanju prometne zajednice iako mi očekujemo od svih koji sudjeluju visok stupanj odgovornosti. Prihvaćanje ugovora znači prihvaćanje bez bilo kakvih uvjeta i u tom smislu Vijeće ministara ne može prihvatiti bilo koji uvjet koji je izvanustavno djelovanje. Ne mogu se prihvatiti uvjeti izmjene ugovora s obzirom na to da je pripremljen i potpisan od drugih zemalja zapadnoga Balkana”, istaknuo je.
Dnevnik.ba
wpDiscuz