ADEMOVIĆ: Ustavni sud je jasan. Dom naroda štiti prava naroda a ne kantona

TV1: Ustavni sud BiH donio je danas nekoliko ključnih odluka. Dvije se tiču državnih praznika – 1. ožujka i 25. studenog. Kako komentirate odluku o 25. studenom? Sve je u skladu s Ustavom.

ADMOVIĆ: Danas je bio uzbudljiv dan što se tiče ustavnog sudovanja. Donijete su određene bitne odluke, teške odluke. Međutim, istovremeno i očekivane odluke, ukoliko ćemo zaista zdravorazumski promišljati i pravnički razmišljati. Zaista je nonsens da se uopće pokrenulo pitanje o 25. studenom, iz prostog razloga što svaki čovjek u BiH, bez obzira na to je li on Srbin, Hrvat, Bošnjak ili netko drugi kada pomisli na 25. novembar, pomisli, prije svega, na antifašizam, na herojsku borbu ovih naroda, na jednu odluku da se ravnopravno s drugim republikama AVNOJ-ske Jugoslavije uđe u neku svijetlu budućnost.

Prema mom mišljenju, zaista je tužno kada čujem da pojedini predstavnici i javne vlasti u RS pokušavaju, prije svega, srpski narodu objasniti da to nije nešto njihovo, da se odreknu povijesti i tih herojskih dana, s obzirom na to da vrlo dobro znamo da je srpskog narod za vrijeme Drugog svjetskog rata itekako krvario i dao zaista veliku žrtvu za tu veliku pobjedu i za taj veliki datum. Tako da je meni to apsolutno efemerno pitanje i tužno je da se to pitanje uopće spomenulo.

TV1: Pravna-politički kako komentirate odluku o 1. ožujku?

ADEMOVIĆ: Što se tiče tog predmeta, priča je malo drugačija. Naime, u javnom diskursu mogli smo čuti da 1 ožujka kao praznik Dan neovisnosti BiH nema puni legitimitet u smislu da jedan dio srpskog naroda na referendumu 1992. godine bojkotirao isti. Mislim da je to točno. Međutim, s druge strane, nepobitna činjenica je da je ipak dvije trećine građana tadašnje BiH podržalo neovisnost, suverenost i pozitivno odgovorilo pozivu predstavnika Europske komisije da se osamostali Republika BiH. Ti rezultati dobili su apsolutno međunarodno priznanje, počevši od pojedinih država, spominjući tu SAD, europsku zajednicu i UN. Tako da referendum o neovisnosti, suverenosti BiH uživa puni legitimitet.

S druge strane, usporedba 9. siječnja kao praznika u RS i 1. ožujka, Dana nezavisnosti BiH, nije u potpunosti adekvatna, ne samo zbog činjenice da 1. mart i ono što je prethodilo 1. ožujku uživa puni međunarodni legitimitet, već i zbog činjenice da je način donošenja zakona u preddejtonskoj BiH bio nešto drugačiji nego što je to danas u postdejtonskoj BiH. Naime, tadašnja Skupština SR BiH ne samo prostom većinom, već dvotrećinski odgovorila je pozitivno na zahtjev o neovisnosti i suverenosti, tako da je na jednom principu sasvim legalno i legitimno odlučeno u velikoj mjeri o tome da se izglasa i krene u tom pravcu. Danas se zakoni ne donose na takav način zato što dejtonski Ustav propisuje određene i drugačije procedure, traži se i entitetski i narodni legitimitet pri donošenju zakona, što tada nije bio slučaj.

Ne znamo argument Ustavnog suda BiH, ali pretpostavljam da se za Ustavni sud postavilo pitanje da li može biti pravno relevantno ukoliko jedan narod jednom zakonu, koji je prije dejtonske BiH izglasan i međunarodno i domaćepravno na sasvim proceduralno, materijalnopravni ispravan način, da li može uskraćivanjem legitimiteta dovesti do neustavnosti takvog zakona. Vjerovatno je Ustavni sud odlučio da ne može, već da Parlament BiH, po Ustavu BiH, kada se steknu uvjeti za to može izmijeniti takav zakon, a očito da se uvjeti za to još nisu stekli.

TV1: Ustavni sud BiH danas je odlučio i da se brišu odredbe Izbornog zakona, koje se tiču izbora izaslanika u Dom naroda FBiH. Kako gledate na ovu odluku?

ADEMOVIĆ: To je očekivana odluka. Parlament BiH se ne može igrati s Ustavnim sudom BiH. Oni misle da politički nekonsenzus i njihova nesposobnost da donesu izmjene i dopune Izbornog zakona treba biti relevantan faktor za Ustavni sud. To apsolutno nije točno. Za Ustavni sud ovo je bila rutinska odluka gdje je jednostavno utvrđeno da je proteklo šest mjeseci, odluka nije izvršena, Parlament se nije opravdao na adekvatan način. Jednostavno, vladajuće strukture na državnoj razini nisu sposobne implementirati takvu odluku, tako da je takva odluka sasvim očekivana.

TV1: Što slijedi nakon ovoga? Bilo je puno govora o tome da bi, ako se odredbe uklone, u pitanje mogla doći provedba rezultata izbora 2018.

ADEMOVIĆ: Mislim da je to politikanstvo u ovom momentu. Građani BiH, prije svega, treba znati da Parlament BiH ima jako puno vremena da izmijeni i pripremi normativni okvir za izbore 2018. godine. Da li će oni biti sposobni za to ili ne, sasvim je drugo pitanje, ali će u svakom slučaju morati odgovarati građanima zašto prave haos ukoliko svojim ekstremističkim ili maksimalističkim zahtjevima ne mogu doći do kompromisa sa svojim partnerima. Prema tome, moraju građanima odgovarati hoće li stvarati kaos ili ne. Svaka odgovornost Ustavnog suda BiH ovdje nema, on je napravio svoj posao. Sada je na Parlamentu BiH da iznađe rješenje.

TV1: Kako bi trebalo implementirati ovu odluku?

ADEMOVIĆ: Za razliku od ovih odluka o blagdanima, koje nemaju utjecaja na stvarni život običnog čovjeka, to su simbolička pitanja, koja imaju svoju moralnu vrijednost, ovo su zaista bitna pitanja za demokratski život FBiH. Naime, od provedbe ove odluke može uvelike ovisiti na koji način će funkcionirati parlamentarizam u BiH i da li će FBiH, u parlamentarnom smislu, biti funkcionalna ili ne i to se zaista tiče građana BiH. Ono što je Ustavni sud rekao Parlamentu BiH jeste da Dom naroda mora biti dom naroda. To nije dom kantona. Prema tome, predstavnici konstitutivnih naroda moraju doći s onih područja gdje oni žive. Smatram da je tu Božo Ljubić, koji je pokrenuo zahtjev, sasvim u pravu kada je tvrdio da sastav doma naroda kantona ne odražava tu reprezentativnost naroda.

Međutim, ima jedna sasvim druga stvar, a to je da ukoliko Dom naroda biti zaista dom naroda, a zadrži ove ovlasti koje su apsolutno ravnopravne Zastupničkom domu, imat ćemo problem s načelom demokracije, jer će se omogućiti jednoj izrazitoj manjini, pri tom ne mislim na hrvatski narod, predstavnike hrvatskog naroda, nego na bilo koji narod, zaustaviti demokratski parlamentarni život u cijeloj FBiH, čak i kada se raspravlja o pitanjima koja apsolutno nemaju veze s vitalnim nacionalnim interesom, tj. pitanjima zbog čega Dom naroda i postoji.

Po meni, ovo je samo pola puta trenutno na provedbi odluke. Smatram da će se morati izvršiti revizija Ustava FBiH. Ako se Dom naroda, prema Izbornom zakonu, bude konstituisao isključivo na principu pariteta i reprezentativnosti konstitutivnih naroda, u tom slučaju će se, prema mom mišljenju, Dom naroda morati posvetiti isključivo zaštiti konstitutivnih naroda. To znači da neće imati nadležnost prema Ustavu FBiH da odlučuje o pitanjima koja su čisto državnička pitanja, građanska pitanja, pitanja koja se ne tiču ​​identiteta ili vitalnog nacionalnog interesa jednog naroda. Prema tome, da bi se implementirala odluka, prema mom mišljenju, moraće doći do izmjene Ustava FBiH. To je već jedan teži zadatak. Upravo zato i Parlament FBiH i Parlament BiH moraju raditi svoj posao kako upravo ne bi zašli u ćorsokak pred izbore 2018. godine.

TV1: Poništena je apelacije Kluba Bošnjaka u Parlamentu BiH o vitalnom nacionalnom interesu na prijedloge HDZ-a za izmjene Izbornog zakona. Kakva je pravna posljedica ove odluke?

ADEMOVIĆ: Očekivana odluka. Prijedlozi HDZ-a su prijedlozi koji se tiču ​​kompletne države, a ne samo jednog naroda, pa je normalno da je Ustavni sud odbio utvrditi da se radi o povredi vitalnog nacionalnog interesa. Međutim, ovi prijedlozi moraju ići u daljnju parlamentarnu proceduru. Dobro znamo da je ta procedura komplicirana i da će biti jako puno prepreka da bi se takvi prijedlozi usvojili.

TV1: Kada iz HDZ BiH govore o tim prijedlozima, kažu da je to prijedlog HNS-a. Kako to komentirate?

ADEMOVIĆ: Što se tiče HNS-a, strašno me iritira kada se to spominje u javnom prostoru. HNS je obično udruga građana. Kao što je udruga šahista SBK. Ne mogu shvatiti da u jednoj demokratskoj državi, gdje se demokratski život odvija putem izbora, političkih stranaka i parlamentara, ubacujemo jedno udruženje građana i da neki narod pokušava objasniti drugima, uključujući i građane, da udruga građana treba imati legitimitet koji ga opravdava utjecati na politički život države. Ne smatram da HNS ima bilo što da predlaže. To mogu samo političke stranke u parlamentima.

(Vijesti.ba)