Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je tijekom 24-godišnjeg djelovanja pokazao da ni nositelji najviših funkcija nisu imuni od odgovornosti za počinjene zločine, otvarajući tako novo poglavlje u oblasti međunarodnog humanitarnog i krivičnog prava.
Istaknuto je to danas u uvodnom dijelu trodnevne konferencije pod nazivom „Dijalozi o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju – MKSJ“, koja se u organizaciji ovog suda održava u Sarajevu.
Sudionike skupa pozdravio je član Predsjedništva BiH Dragan Čović, istaknuvši ulogu koju je MKSJ imao u traganju za istinom i pravdom, te, istodobno, ocijenivši da rezultati rada tog suda imaju veliko značenje za budućnost odnosa u BiH i regiji.
Ukazao je da su u BiH, ali i u susjednim zemljama još podijeljena mišljenja u vezi s MKSJ-om, često dijametralna, te da ovise od toga tko je bio predmetom procesuiranja.
Precizirao je da tri strane u BiH imaju različit pogled na rad MKSJ te da se stajališta kreću od krajnje negativnih, osobito za Haaško tužiteljstvo, do toga, a s čime se i sam slaže, da bi bez djelovanja MKSJ bilo nemoguće i jako teško govoriti o provođenju pravde i sankcioniranju onih koji su počinili ratne zločine na prostorima bivše Jugoslavije.
– Duboko sam uvjeren da mi danas imamo veliko iskušenje ispred sebe, jer ogroman broj ratnih zločina nije istražen – kazao je Čović, naglašavajući neophodnost potpune depolitizacije procesa procesuiranja ratnih zločina u pravosudnim institucijama BiH, kao i eliminiranja elemenata selektivnosti u tom pogledu.
Bio bih sretan kad bi mogao reći da imamo zajednički stav kao članovi Predsjedništva o prošlosti, ali nemamo. Danas, 22.godine poslije rata imamo etnički očišćena područja, grad u kojem se nalazimo je jednonacionalan a najveći problem Haškog tribubnala je selektivnost, rekao je član Predsjednštva BiH Dragan Čović.
“Svjesni smo da Vaš zadatak nije bilo pomirenje, ali danas je BiH jednako složena kao i u vrijeme rata u BiH”, kazao je Čović na konferenciji posvećenoj radu Haškog suda.
“Odgovorni za ratne zločine moraju ugledati lice pravde. Tri strane u BiH imaju različite ocjene Haskog suda, jedno je da je to političku sud, a drugo da je sud koji je ipak osudio zločine”, rekao je Čović. Ja sam na stajalištu ovih drugih.
On je dodao da postoji još puno zločina koje treba procesuirati i da je selektivnost najveći problem Haškog suda.
Čović je istakao da udruženi zločinački poduhvat nije posao tribunala ni domaćih sudova, prenosi Dnevnik.ba.
Istaknuo je značaj transfera znanja i iskustava MKSJ-a u pravosudne institucije BiH, uključujući i neometan pristup bazama podataka tog suda.
O radu MKSJ-a i značaju njegovog naslijeđa govorili su predsjednik tog suda Carmel Agius, glavni haaški tužitelj Serge Brammertz i registrar John Hocking, naglašavajući da je početak rada MKSJ-a bio obilježen skepticizmom, ali da je kasniji razvoj događaja odagnao takve sumnje.
Podsjetili su da su u MKSJ-u procesuirani najodgovorniji za zločine počinjene na prostoru bivše SFRJ, njih 161, te da je tijekom suđenja ispitano više od 5.000 svjedoka, javlja Fena.
Istaknuta je uloga Međunarodnog suda u utvrđivanju činjenica o tome što se događalo tijekom kampanja „etničkog čišćenja“, te na planu eliminiranja nekažnjivosti.
Čelnici MKSJ-a pozvali su aktere u BiH i regiji da nastave procesuiranje ratnih zločina da bi svi koji su odgovorni bili privedeni pravdi, izražavajući očekivanje da će takvo opredjeljenje biti u vrhu političke agende.
Cilj konferencije je, kako je rečeno, da se drugima omogući da se oslone na postignuća koja je MKSJ ostvario tijekom 24-godišnjeg postojanja.
Konferencija je osmišljena kao niz dinamičnih dijaloga s onima koji mogu prenijeti ono što je MKSJ razvio u nove oblasti, s posebnim osvrtom na ulogu nacionalnih aktera.
Kako je naznačeno, sudionici skupa će istražiti na koji način rad MKSJ-a može formulirati odgovore na zvjerstva i zločine vezane za sukobe na nacionalnom nivou na brojnim poljima, i, istovremeno, iskoristiti transfer iskustava stečenih u nacionalnim okvirima.
U fokusu prvog dana skupa su tri panela posvećena diskusijama o normativnom naslijeđu, o naslijeđu pravosuđa u odnosu na rodna pitanja i vansudskom naslijeđu, a, kako je planirano, u pauzi skupa bit će upriličena promocija publikacije „Procesuiranje pred MKSJ seksualnog nasilja počinjenog tijekom sukoba“.
Na početku konferencije njenim sudionicima se videoporukom obratio Benjamin Ferenc, jedini živi tužitelj iz procesa u Nurnbergu, poručivši da se nikada ne smije odustati od traganja za onima koji su odgovorni za zločine.
Konferenciji u glavnom gradu BiH prisustvuju predstavnici nacionalnih pravosuđa, žrtava, mladih, pravnici, novinari, političari, predstavnici nevladinih organizacija, akademske zajednice i drugi predstavnici civilnog društva iz država nastalih na području bivše Jugoslavije, kao i međunarodni stručnjaci i predstavnici akademske zajednice, te suci i zaposlenici MKSJ-a.
Prema najavi organizatora, konferencija će rezultirati usvajanjem odgovarajuće rezolucije koja će sadržavati zaključke i preporuke i biti okvir ili polazište za buduće debate o naslijeđima međunarodnih sudova i tribunala, uključujući i razmjenu iskustava između nacionalnih i međunarodnih jurisdikcija (sudskih nadležnosti)./HMS/