Dobar ili loš za zdravlje: Što se zapravo događa u ljudskom organizmu tijekom posta?

Ključno pitanje za mnoge ljude u vezi posta odnosi se na to da li je post dobar ili loš za zdravlje. Odgovor na ovo pitanje zahtijeva brzi pregled onoga što se događa u tijelu za vrijeme posta: fiziologija posta .
Promjene koje se javljaju na tijelu kao reakcije na post ovise o duljini kontinuiranog gladovanja. Tehnički, tijelo ulazi u stanje gladovanja osam sati i na taj način nakon zadnjeg obroka crijeva završavaju apsorpciju hranjivih tvari.
U normalnom stanju, glukoza koja je pohranjena u jetri i mišićima, predstavlja glavni izvor energije za tijelo. Kasnije, brzo nakon što nestanu zalihe glukoze, masnoće postaju sljedeći izvor energije. Male količine glukoze se “proizvode” drugim mehanizmima u jetri.
Samo u konstantnom postu od nekoliko dana ili sedmica, tijelo pretvara proteine u energiju, piše Hayat.ba .
To je tehnički opis onoga što se naziva “glad” i to je naravno nezdravo. Radi se o otpuštanju proteina i razgradnji mišića, što je razlog zašto ljudi koji gladuju izgledaju mršavo i postaju vrlo slabi.
Ramazanski post se proteže od zore do sumraka, dakle postoji dovoljno prilika za obnavljanje energije (obroci pred zoru iu sumrak). To osigurava progresivni, blagi prijelaz s korištenja glukoze na masti kao glavni izvor energije, te će se spriječiti raspad mišića.
Korištenje masti za energiju pomoći će vam da smršavite, očuvate mišiće i dugoročno smanjiti razinu kolesterola. Osim toga, gubitak težine rezultira kontrolom dijabetesa i smanjuje krvni tlak. Proces detoksikacije čini da se tijelo oslobodi svih otpadnih masnoća.
Nakon nekoliko dana posta, u krvi se pojavljuju više razine određenih hormona, što rezultira boljom razinom budnosti i boljim mentalnim blagostanjem.
Uravnotežena prehrana i unos tekućine je važan između posta. Bubrezi su učinkoviti u održavanju vode i soli (natrij i kalij) u tijelu. Međutim, oni se gube znojenjem.
Kako bi spriječili raspad mišića, obroci moraju sadržavati odgovarajuće količine “energetske hrane”, kao što su ugljikohidrati i neke masti.
Dakle, uravnotežena prehrana s primjerenim količinama hranjivih tvari, soli i vode od vitalne je važnosti.